Možda izgleda lijepo, ali radi se o podmuklom drvetu. Jako brzo raste, nemilice se širi, i što je najgore: ispušta otrov koji onda spriječava drugo bilje da raste

Možda izgleda lijepo, ali radi se o podmuklom drvetu. Jako brzo raste, nemilice se širi, i što je najgore: ispušta otrov koji onda spriječava drugo bilje da raste.

Uz to razara stijene, uništava kuće i da – ljudima uzrokuje alergije. Smrdljivo stablo ili kiselo drvo, kako ga zovu, stiglo nam je iz Kine kao ukrasno, a sada se proširio po cijeloj zemlji, piše RTL.

Brzo raste i uspijeva na svakom tlu, otporan je na zagađenje i sušu, dobro podnosi visoku temperaturu i salinitet, ne napadaju ga kukci i ne jedu domaće životinje. Stablo pajasena jedna je od najinvazivnijih biljnih vrsta.

Biljka koja jako lijepo izgleda upravo je kao ukrasna ili dekorativna biljka donesena u 18. vijeku iz Kine u Evropu. Od tada se toliko proširila da je postala štetočina koju treba pošto-poto ukloniti

“Njegova osnovna karakteristika je da se vrlo brzo širi i potiskuje ostalo drveće čime smanjuje biološku raznolikost. Teško ćemo ga iskorijeniti. Jednom biljka kad uđe u sustav, onda je iskorjenjivanje vrlo teško, ali pokušaj kontrole nad tom invazivnom vrstom je ono čemu mi težimo”, objašnjava stručna voditeljka u NP Krka Gordana Goreta.

Nije samo u Dalmaciji. Proširio se po cijeloj Hrvatskoj, rat protiv njega, osim na području Nacionalnog parka Krka, pokrenut je i na području Pelješca, Dubrovnika, Stona, Malog Stona i Skradina. Osim na zaštićenim područjima, za iskorjenjivanje se koriste i herbicidi i određena vrsta gljivica.

Na testnom polju iznad Skradinskog buka, nakon uklanjanja jednog velikog stabla, iz preostalog korijenja u zemlji već kroz 10 dana krene rasti stotine novih mladica. Takav obrambeni sistem stabla-korova koje može izrasti i do 25 metara u visinu teško je iscrpiti

“Na ovom mjestu gdje je izniklo puno mladih jedino uklanjanje pajasena u zaštićenom području, kao što je nacionalni park, je mehaničko uklanjanje. Znači, uklanja se ručno. Rukom se iščupaju te nove mladice”, kaže Ante Vranjeka, čuvar prirode u NP Krka.

Sredstva za “ratovanje” u iduće četiri godine osigurana su kroz projekt Life Contra Ailanthus, što je latinsko ime za pajasen. Gotovo 20 miliona kuna, od čega je oko 11 i po miliona sufinancirano, a sve kako bi se učinkovito istrijebio nekadašnji ljubimac dvorišta koji je pokazao i drugo lice

“Unija je donijela strategiju da se do 2030. da se smanji broj ugroženih vrsta od strane invazivnih vrsta. U Europskoj uniji imamo zabilježeno 66 invazivnih vrsta od kojih ih je samo u Hrvatskoj 23”, rekla je Nella Slavica, ravnateljica NP Krka.

Pajasenovo korjenje razara temelje kuća, a kod ljudi i životinja izaziva dermatitis. Centrom Skradina ova samo naoko bezazlena biljka još nije ovladala, piše RTL.

Pajasen se uništava od proljeća do jeseni, kada stablo zna ispustiti nevjerojatnih 325 hiljada krilatih plodova koji se brzo prošire putem vjetra, vode i ptičjeg izmeta. Baš zato iskorijejenjvanje je počelo, ali nitko nije siguran hoće li završiti uspješno.