Za zalivanje sobnih biljaka ne postoje precizna pravila. Ono zavisi od vrste biljke, temperature, godišnjeg doba, položaja biljke (da li je u sijenci ili na direktnom svjetlu), veličine saksije i materijala od koga je napravljena, kao i faze rasta. Biljka kojoj je potrebno zalivanje prepoznaje se prije svega po klonulosti listova, a njen zemljišni supstrat je svjetlije boje i na dodir mrvičast.
Zimi treba zalivati biljke ujutru, da bi se do uveče zemlja malo osušila. Za vrijeme toplih ljetnih dana najbolje je da se ujutru zalivaju, a po potrebi i uveče.
Koja voda se može koristiti za zalivanje?
Kišnica, destilovana, prokuvana ili odstajala voda su najbolje za zalivanje biljaka. Možete da dodate malo limuna ili malo vještačkog đubriva u odstajalu vodu, to će im prijati.
Zalivanje hladnom vodom izaziva stres korijenja, a kod nekih biljaka opadaju i cvjetovi. Idealna za zalivanje je odstajala voda sobne temperature.
Kada je potrebno zalivati biljke?
U principu biljke se zalivaju više kada su u periodu vegetacije, u punom rastu, listaju i cvjetaju. Takođe se zalivaju više, kada je visoka ambijentalna temperatura, kada su zasađene u poroznom supstratu ili u tijesnim saksijama.
Zalivanje treba prilagoditi zahtjevima biljke. Postoje biljke, koje ne mogu da podnesu nedostatak vode, pa se suše i venu. Zato kod njih strogo treba paziti da se između dva zalivanja zemlja ne presuši. Takve biljke su na primjer kalatea, ciklama, ciperus, adianum, kalceolarija, dioneja, fikus pumila, fitonija, nefrolepsis, nertera, selaginela, spatifilum, streptokarpus. Biljke koje mogu da podnesu i kada se ponekad ne zaliju su kaktusi, sukulenti, aspidistra, juka, nolina, zamija, hoja, dracena, cikas palma, jatrofa, pahipodijum.
Kada se biljka ne zaliva duže vrijeme može da dođe do oštećenja. Ako kasnije dobije veću količinu vode, često odbaci listove, a kada se zatim uredno zaliva potjera nove.
Pročitajte: Zalivanje biljaka za vrijeme odmora – Potreban vam je samo KANAP!
Da bi se utvrdilo da li je biljci potrebno zalivanje, nije uvijek dovoljno da se opipa samo površina zemlje u saksiji, jer zemlja u dubini saksije može da bude vlažna, a gornji sloj suv, zbog toplote i suvog vazduha u sobi. Takođe, kada se češće zaliva samo površina, ona postaje tamna i vlažna, a ostala zemlja je potpuno suva.
Šta kada previše zalijemo biljku?
Kada se biljka previše zaliva klone, a za nekoliko dana na ivicama ili na sredini lista se pojavljuju tamne mrlje, koje postaju crne i formiraju nekroze. Korijenje počinje da truli, a biljku često napadaju gljivice. Zato treba odmah prestati sa zalivanjem i biljku staviti na suvo mjesto koje se dobro provjetrava. Preporučuje se uklanjenje opuštenog ili korijena sa tamnim mrljama, kao i zamjena saksija i supstrata nekim koji ima lagan mehanički sastav ili sušenje postojećeg.
Pročitajte: Zalivanje cvijeća mlijekom? I još mnogo korisnih trikova za cvijeće bez mane!
Šta kada zaboravimo da zalijemo biljku?
Ako se zbog propusta u zalivanju neka biljka osuši, stavite je u kadu ili u veću posudu sa vodom dok se zemlja ne natopi, što traje obično preko noći.