Antraknoza graška (Ascochyta pisi Lib.) je odavno poznato i veoma rasprostranjeno oboljenje graška u svijetu. Skoro redovno, prati proizvodnju ove gajene biljke.
U zavisnosti od iteziteta pojave, pričinjava manje ili veće štete. Najveće štete obično nastaju u uslovima navodnjavanja i u vlažnim godinama sa česim kišama tokom vegetacije.
Po značaju kod nas predstavlja ekonomski najznačajnijeg patogena graška, kako u proizvodnji sjemena tako i u proizvodnji za konzervnu industriju.
A. pisi pored graška parazitira i brojne jednogodišnje i višegodišnje vrste roda Vicia : Pasulj, lucerku, bob, sočivo, i neke druge biljne vrste.
ANTRAKNOZA GRAŠKA – SIMPTOMI
Parazit napada sve nadzemne organe graška: list, stablo mahune i zrno.
Na listu se stvaraju okruglaste zonirane pjege koje su u početku svijetlo mrke, kasnije poprimaju sivo-mrku boju. U središnjem dijelu pjega gljiva obrazuje crna okruglasta tjelašca, koja su sporonosni organi gljive – piknidi sa piknosporama.
Tipični simptomi se javljaju na stablu i na mahunama pjege su uronjene u tkivo (antroknozne rane). Pjege na stablu su manje više izdužene, dok su na mahunama okruglaste i oivičene zagasitom zonom.
U centru pjega se formiraju piknidi. Preko mahuna parazit zaražava i sjeme koje predstavlja osnovni izvor zaraze za narednu vegetaciju. Prvi simptomi bolesti se javljaju na primarnim lisovima tek izniklih biljaka.
ANTRAKNOZA GRAŠKA – MJERE ZAŠTITE
S obzirom da se A. pisi najčešće prenosi sjemenom, najvažnija mjera je krošćenje zdravog i dezinfikovanog sjemena. Pored gajenja manje osjetljivih sorti, za uspješnu zaštitu usjeva od ove bolesti neophodna je i primjena dvo, ili trogodišnjeg plodoreda.
Kod sjemenske proizvodnje folijarnom primjenom fungicida moguća je uspješna zaštita mahuna, odnosno sjemena grašak.
Izvor: agrosavjet.com
PROČITAJTE:
ANTRAKNOZA: Najopasnija bolest pasulja i boranije