U ovom članku saznaćete šta je malčiranje, koje su mu prednosti i nedostac i kako se sprovodi.
Jedna od metoda zaštite tla i biljaka koje uzgajamo je malčiranje. Pojednostavljeno rečeno, malčiranje je pokrivanje tla raznim organskim tvarima čiji je cilj održavanje optimalnih uslova za rast biljaka, te sprečavanje, odnosno usporavanje rasta korova. Malčiranje je vrlo jednostavan i koristan proces, a njegove prednosti su višestruke.
Prednosti malčiranja
Prva grupa prednosti malčiranja vezana je uz borbu protiv korova. Zapravo je ovo najjednostavniji i najbrži način borbe protiv korova, i to zbog nekoliko razloga. Kao prvo, malčiranje sprečava korove da rastu, dok sve druge metode, poput kopanja uklanjaju korove, ali isto tako stvaraju uslove novoj generaciji korova da još brže, lakše i jače rastu. Na ovaj se način gotovo u potpunosti mogu ukloniti korovi poput kupina, preslice, slaka i to u vrijeme dok vaša vegetacija raste bez problema.
Za ovaj način rada u vrtu potrebno je puno manje rada i vremena. Jednom postavljeni malč trajaće cijelu sezonu i višestruko smanjiti potrebno vrijeme i rad za redovno okopavanje vrta. Na taj će način vrtove puno lakše održavati i stariji ljudi, ili oni koji su zaposleni i nemaju previše slobodnog vremena. U malčiranom vrtu puno je lakše raditi, lakše se hoda po malčiranim gredicama nego po zemlji, možete hodati po vrtu čak i kad je zemlja mokra, što u vrtu koji nije malčiran nije nemoguće, ali svakako nije preporučljivo.
Još jedna velika prednost malčiranih vrtova je lakše održavanje vlažnosti tla. Ovo je od izuzetne važnosti u ljetnim, toplim mjesecima kada se velike količine vode u vrtu isparavaju. Zemlja pod malčem ostaće duže vlažna, što će biti dobro za biljke, ali će smanjiti i potrošnju vode za zalijevanje.
I za kraj, pogledajmo koje su prednosti prednosti malčiranja kada govorimo o ekologiji. Prije svega, malčiranje reciklira razne prirodne materijale koji bi inače možda završili u kantama za otpatke. Takođe, malč će se s vremenom pretvoriti u prirodno gnojivo koje će dodatno obogatiti vaš vrt.
Iako je malčiranje neosporno sjajna metoda vrtlarenja, ima i nekoliko nedostataka. Nekim biljkama malč jednostavno ne odgovara. To se, prije svega, odnosi na korjenasto povrće, sa izuzetkom krompira. Isto tako, kako malč u proljeće i ljeto hladi tlo, može usporiti klijanje i rast nekih biljaka. Kako malč može povećati količinu gljivica, to takođe može naškoditi nekim usjevima.
Pokazalo se je kako mravi i termiti vole malčirana tla, pa nije baš najbolja ideja malčirati površine koje se nalaze u neposrednoj blizini kuće ili nekog drugog objekta. Puževi su još jedna životinjska vrsta koja ne da voli, nego obožava malč, pa ako sadite biljke koje i inače imaju problema sa puževima, možda bi bilo bolje da upotrijebite neku drugu metodu, a ne malčiranje.
Materijal za malčiranje
Za malč se uglavnom koriste prirodni materijali poput komposta, suve slame ili sijena, lišća, kore drveta, šljunka, piljevine, kore drveta i slično. Kakav malč ćete odabrati prije svega zavisi od dostupnih materijala, ali i nekim drugim elementima. Svakako je poželjno da se koristi presušena tvar, bez obzira o čemu je riječ, jer korištenje svježe trave, na primjer, dovešće do njenog truljenja, što će pogodovati razvoju gljivica, te povećanom broju puževa i drugih štetočina.
Svojevrsno malčiranje je i korišćenje najlonskih folija poput klasičnih crnih folija koje se koriste u nasadima jagoda, krastavaca, tikvica i sličnih biljaka. Te folije obavljaju osnonvi posao malča, odnosno sprečavaju rast i razvoj korova, ali i griju zemlju, što ubrzava rast osnovne kulture.
Kako malčirati
Ako se odlučite malčirati, riječ o relativno jednostavnom procesu, ali koji ipak zahtijeva ponešto vremena i planiranja. Dakle, prva stvar koju morate napraviti je isplanirati koje ćete površine i kako malčirati. Zatim morate nabaviti materijale koje ćete koristiti prilikom malčiranja. Nabolje je da koristite materijale koje inače imate na raspolaganju, poput pokošene trave ili piljevine koja je ostala nakon spremanja drva za zimu.
Prije malčiranja morate napraviti pripremne radnje. To, kao prvo, podrazumijeva da zemljište koje ćete malčirati dobro natopite vodom, da barem 10 centimetara od površine bude mokro. Ako na zemljištu rastu neke biljke, pogazite ih. Gaženje je bolje rješenje od čupanja, jer će te biljke biti prvi sloj vašega novoga malča.
Možete staviti i određenu količinu korova, a preko toga nabacajte sloj suvog lišća, trave, slame, piljevine ili sličnog materijala. Po svemu tome možete posuti malo vapna ili koštanog brašna. Šta ćete odabrati zavisi od dvije stvari – postojeće pH vrijednosti vašeg tla i biljaka koje planirate zasaditi. Naime, ako vaš povrtnjak redovno prihranjujete, bilo dodavanjem organskih, bilo vještačkih đubriva, time povećavate kiselost tla. Kako većini povrtnih kultura više odgovaraju lužnata tla, bilo bi dobro povrtnjak svakih par godina posuti vapnom.
Dobro bi bilo dodati i malo komposta ili nekog sličnog materijala koji će pospiješiti procese razgradnje u malču. Iako je kuhinjski otpad sjajan materijal za proizvodnju komposta, nije ga pametno dodavati u malč, jer može privući miševe, štakore i druge štetočine. Isto tako, iako je neosporno riječ o praktičnoj opciji, korišćenje plastične folije umjesto malča ima jedan veliki nedostatak, a to je taj da plastična folija ne samo da ne hrani zemlju, što malč čini, već i sprečava ulazak prirodnih hranjiva u zemlju.
Malčiranje je neosporno dobra metoda, a njegov uspjeh zavisi od mnogo faktora. Svakako je najbolje voditi računa o specifičnostima terena koji malčirate, materijalu koji koristite, biljakama koje uzgajate i drugim faktorima. Vjerovatno ćete najbolje rezultate postići tokom vremena metodom pokušaja i uspjeha, odnosno grešaka.
Izvor: mojvrt.eu
PROČITAJTE:
Malčiranje – Prednosti i nedostaci