Hidrogel iako veoma korisno sredstvo, nije naišlo na značajniju upotrebu od strane poljoprovrednih proizvođača, vjerovatno iz razloga nedovoljne informisanosti istih. Ipak, posljednjih godina situacija se po tom pitanju nešto izmjenila i značajnije su ga počeli koristiti cvjećari, naročito u obliku kuglica. U cvjećarstvu osim svoje prvobitne funkcije upijanja vlage ima i dekorativnu ulogu.
Hidrogel upija veliku količinu vlage
Hidrogel je bijeli kristal ili prah, može biti različite granulacije. Njegov glavni značaj se ogleda u tome što ima sposobnost da upija veliku količinu vlage i na taj način možemo rješavati problem s nedostatkom vlage u zemljištu. Unosi se u zemljište ili se miješa sa suspstratom. Upija površinsku vlagu iz vazduha i kapilarnu iz zemljišta. Održava vlagu u zemljištu ne dozvojava njen gubitak. Višak vode propušta u dublje slojeve zemljišta i akumulira za kasniju upotrebu. Moć upijanja je 150 do 200 puta veća u odnosu na čestice zemlje ili gline iste veličine.
Od uzgoja povrća do pošumljavanja
Namjenjen je za sve vrste zemljišta izuzev močvarnog i za gajenje svih biljnih vrsta. Najviše se upotrebljava na području aridne i semiaridne klime, dakle u području okarkterisanom sa nedovoljno padavina, zatim na nagnutim terenima. Takođe za hidrosjetvu trava na nepristupačnim terenima i revitalizaciju terena na jalovištima i pepelištima. Naročito se upotrebljava gdje nije moguće stalno zalijevanje, a područje je sa nedovoljnom količinom padavina. Takođe dosta se koristi za travnjake vikendica gdje domaćin stalno ne boravi te nije u mogućnosti često zalijevati travnjak.
Namjenu ima u biljnoj proizvodnj, pri zasnivanju travnjaka, revitalizaciji novih voćnjaka, i pošumnjavanja. Najviše se koristi kod sadnje voćaka i vinove loze, sjetve travnjaka ili kod proizvodnje presadnica povrća i cvijeća. Prah hidrogel se nanosi na sjeme kulturnog bilja čime se stimuliše tzv.amiloproces i povećava energija klijanja, nicanja i ukorjenjavanja biljaka.
Proizvođači loznih kalemova ga najviše koriste za transport istih i u gel smjesi kao i cvjećari. Njegova ph vrijednost je neutralna 7,0 do 7,5 tako da se može dodavati i u kiselo zemljište. Pogodan je i za organsku proizvodnju t.j za proizvodnju zdrastveno bezbjedne hrane.
Doze zavise od namjene
Njegova primjena zavisi od namjene. Npr. za revitalizaciju terena inkorporira se, unese se sa površinskom zemljom na dubini od 10 do 15 cm sa količinom od 300 g/m2. Za zasnivanje travnjaka upotrebljava se unošenjem u zemljište na dubinu od 5 – 6 cm u količini od 1 kg/100m2, za proizvodnju rasada se mješa u supstrat zemljišta 5kg/ m3.
Ako se vrši rasađivanje biljaka tada se korjenov sistem umače u gel smjesu praškastog oblika ili se u rupu gdje će biti zasađena biljka satvlja od 5 do 15 g što opet zavisi od vrste biljke, da li se radi o voćarski ili portarskim kulturama. Ako se sredstvo unosi sa sjetvom u redove to se čini sa sijačicama koje imaju depozitore gde se unosi kristalni oblik sam ili pomješan sa nekim insekticidom, količina se kreće zavisno od kulture. Za paradajz i papriku ta količina je do 40 kg /ha. U koliko je doza povećana ona doprinosi ne samo čuvanju vlage nego i sprečava stvaranje pokorice na zemljištu.
Kod revitalizacije starije zasađenog voća ili vinograda, malinjaka unosi se odgrtanjem zemlje oko biljke na dubinu oko 15 cm za odrasle biljke se stavlja 30 g po biljci za maline 10 g /biljci kod sadnje krompira se stavlja ispod krtole 1 g ili se unosi u cio red ispod krtole u količini od 40 do 50 kg/ha. Kod proizvodnje presadnica povrća i cvijeća, hidrogel se miješa sa supstratom tj. zemljom kojom se pune rupe u kontejnerima. Optimalna preporučena količina za primjenu u ovom slučaju je 1 do 3 g hidrogela po litri supstrata.
Zbog visoke cijene, neracionalno ga je koristiti na većim površinama, tako da je i to jedan od razloga male upotrebe hidrogela, iako ima izvrsne osobine koje olakšavaju poljoprivrednu proizvodnju.
PROČITAJTE:
Genijalan trik za savršeno cvijeće – tajna je u pelenama!
Suše vam se biljke? Evo nekoliko načina kako da ih oživite