Pčelama možemo obezbijediti pašu tako što ćemo sijati biljke koje rado posjećuju.
Za pčelara sjetva medonosnog bilja donosi određenu sigurnost.
Medonosno bilje ima veliki značaj u pčelarstvu. Poboljšavanje paše je posebno važno u uslovima prenaseljenosti košnicama, pa medonosno bilje može znatno doprinijeti da pčelinja društva budu jača, a pčelarenje ekonomičnije.
Sjetva medonosnog bilja zahteva veliko angažovanje ljudskog rada, sredstava i obradivog zemljišta.
Zato sjetva medonosnog bilja samo radi pčelinje paše najčešće nije ekonomična, navodi Vladimir Stanković, savetodavac PSSS Negotin, pa ove biljke treba iskoristiti za još nešto. Na primjer za zelenišno đubrivo, sijeno i drugo.
Rezultati sjetve medonosnog bilja u pčelarstvu mogu biti:
- otklanjanje bespašnih perioda,
- jačanje polenske paše i
- stvaranje nove glavne paše za pčele.
Za utvrđivanje medonosnih biljaka dovoljno je poznavanje samo nekih od njihovih organa: stabla (stabljike kod zeljastih biljaka), lišća i cvijeta.
U okviru jedne biljne zajednice, pojedine vrste biljaka ili pojedine biljke, u određenom vremenskom periodu, svojim obilnim cvjetanjem i medenjem mogu da na sebe privuku dosta pčela iz njihove okoline. To ni u kom slučaju ne narušava zajednicu, već takva biljka u to doba samo preovlađuje nad ostalim biljkama. To potvrđuje i činjenica da apsolutno čistog (jednocvetnog) meda skoro nema, pa na se to radilo o najizrazitijim medonošama.
Najznačanije medonosno bilje
Medonosne biljke koje najčešće sijemo su facelija, zvezdan, žalfija…
Facelija
Jednogodišnja biljka čiji cvjetovi daju velike prinose nektara. Računa se da se s nje može skupiti 500 do 1.000 kg/ha meda.
Počinje se granati već u donjem dijelu stabljike. Na svakoj grani nalazimo grančice koje nose sitne cvjetove. Latice su u gornjem delu ljubičaste, a pri dnu prelaze u bijlu boju.
Faceliju možemo sejati u svako doba godine ako je vrijeme povoljno, a zemljište pravilno pripremljeno za sjetvu.
Ipak, najčešće je sijejemood februara do maja, a ako je vrijeme vlažno i u junu. Najbolje je posijati tokom marta jer je u to vrijme dovoljno vlage u zemljištu i još ne kreće intenzivan rast korova.
Zvjezdan
Višegodišnja biljka iz porodice leptirnjača sa tankom stabljikom, zbog čega često poliježe. Listovi su složeni. Cvjeta od maja do oktobra i daje dosta nektara i cvijetnog praha.
Lavanda
Veoma je poželjna kao medonosna biljka. Cvjeta od juna do avgusta, u vrijeme kada je smanjen izbor za pašu. Po izlučenom nektaru lavanda ima prinos od preko 500 kg/ha meda.
Ovakav med je aromatičan i ljekovit, a kao hrana pčelama, poboljšava njihov imunitet.
Neven
Ova višestruko korisna biljka osim nektara, daje i polen. Cvjeta od juna do oktobra. To je značajno za pčele, jer u ovo vrijeme teško pronalaze cvijetni prah.
Neven je i jako antioksidacionog sredstvo, a to se povoljno odražava na zdravlje pčelinjeg društva.
Žalfija
Cvjeta od maja do kraja jula. Sa jednog hektara je moguće dobiti do 500 kg meda. Cvjetovi su bogati nektarom i odlična su pčelinja paša.
Med od žalfije je osvježavajući, zbog velikog procenta C vitamina. Može da bude i svijetle i tamne boje, a jedan je od vodećih za liječenje.
Morač
Ova biljka cvjeta od od jula do oktobra.
Pčele privlači velikom produkcijom. To je posebno važno, jer pri kraju perioda cvjetanja morača postoji mali broj medonosnih biljaka. Med je aromatičnog, slatkog ukusa.
Šafran
Cvjeta samo tokom marta, dvije ili tri nedjelje i omogućuje najraniju pašu. Međutim, pčelama više daje polena, nego nektara.
Njegova sadnja se posebno preporučuje u zaštitinim pojasevima, pored puteva, naseljenim mjestima, na neiskorišćenim zemljištima, zaključuje Stanković.
Izvor: www.poljosfera.rs
PROČITAJTE:
Langstrot Rutova /LR/ košnica – Konstrukcija za samostalnu izradu
Kako se pravilno koristi SAĆE?