Rana šargarepa može da se proizvodiu zaštićenom prostoru, i to najčešće u plastenicima, jer je ovo najjeftiniji način proizvodnje. Ona nije mnogo zastupljena u zaštićenom prostoru zbog duge vegetacije i zbog relativno niske cijene, ali je dobra pretkultura za jesenje usjeve ili kao nova kultura u plodosmjeni.
Ova biljka ne traži dodatno zagrijavanje, ali se mora zaštititi od mraza, zato što mlade biljčice izmrzavaju na temperaturi od minus 4 ⁰ C. Sjeme počinje da klija na temperaturi od 3-4 ⁰ C, a najbolje je na 18 ⁰ C, kada nikne za 15-20 dana. Za šargarepu je najpogodnije rastresito i pjeskovito zemljište, zato što se tada korijen nesmetano razvija.
Priprema zemljišta i sjetva
Oranje se izvodi na 30-ak cm, a mjesto za šargarepu se prethodno pođubri sa NPK 8:16:24 ili nekim drugim đubrivom sa povećanim sadržajem kalijuma, kao i zgorelim stajnjakom. Sjeme šargarepe je sitno i zato sjetveni sloj mora da bude idealno pripremljen, mekan, sitnomrvičast, ravan i bez biljnih ostataka i otpada. Prije sjetve sjeme treba da se tretira preparatima sa biljnim hormonima rasta radi bržeg i ravnomernijeg nicanja, npr. Slavol S. Dubina sjetve je na 2 cm, a zimi zbog niže temperature može da bude i nešto dublja sjetva.
Razmak sjetve je obično 20-25 cm izmeđe redova. U većim objektima moguća je sjetva u pantljike, sa razmakom između pantljika 50-60 cm i sa 3-4 reda u pantljici. Sjeme ne može precizno da se rasporedi u redu, već se sije gušće, a kada biljčice dobiju prvi list prorjeđuju se na razmak od 5-8 cm.
Poslije sjetve površinu treba zaliti, ali ne treba pretjerivati sa vodom da se ne bi napravila pokorica, kroz koju ne bi mogli da se probiju nježni i slabi klijanci. U slučaju stvaranja pokorice, mora se vršiti zalivanje orošavanjem samo toliko da se raskvasi površinski sloj.
Prihranjivanje šargarepe
Kada dobiju 3-4 lista vrši se prihranjivanje azotnim đubrivima.
Za ranu šargarepu je najpogodnija folijarna prihrana vodotopivim đubrivima, jer ih biljka brzo usvaja preko lista i odmah ugrađuje u ćelije. Najbolja kombinacija makroelemenata u vodotopivom đubrivu je NPK 12:6:24. Sjetva može da se obavi u jesen – septembar i oktobar, ili tokom zime – decembar, januar i februar.
Jarovizacija
Poželjno je da plastenik ima duplu foliju ili niske tunele u visokom plasteniku, a za vrijeme jakih spoljnih mrazeva dodatno pokriti zemlju ili iznikle biljčice agrotekstilom. Rana jesenja sjetva pre septembra nosi opasnost od jarovizacije. Naime, ako kod mladih biljaka korijen dostigne debljinu olovke, onda u njemu ima dovoljno rezervnih hraniva da se izvrši jarovizacija, pa onda biljke umesto da formiraju koren izvrše prorastanje u cvjetonosno stablo.
Jarovizacija se vrši na temperaturi plus 1-10 ⁰ C. Šargarepu treba redovno zalivati tako da vlažnost zemljišta bude oko 75 % PVK.
U slučaju zasušivanja i neredovnog obilnog zalivanja dolazi do pucanja korijena, truljenja, smanjenja prinosa i tržišnog udjela prve klase. Međurednu obradu je moguće obaviti 2-3 puta, sve dok lisne rozete ne zatvore međuredni prostor. Za ranu potrošnju siiju se rani hibridi ili rane sorte. Najraniji hibridi pristižu za vađenje oko 75-80 dana poslije sjetve, npr. Mokum, Presto, Napoli, Ekselko, Muziko, Jerada i drugi. Može da se vadi i mlađi korijen za prodaju u vezicama, ali je tada prinos daleko manji. Zavisno od starosti kada se korijen vadi, prinos varira od 200-600 kg po jednom aru.
Izvor: domacinskakuca.rs
PROČITAJTE:
Mrkva – Plodored, sjetva, uzgoj i vađenje sa polja
Jesenja sjetva MRKVE – Savjeti za uzgoj bez greške