NaslovnicaMagazinZdravlje i ishranaZašto je domaći hljeb bolji od kupovnog?

Zašto je domaći hljeb bolji od kupovnog?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Prije gotovo stotinu godina domaći hljeb se pekao svakodnevno u gotovo svim kućanstvima. No, s početkom 20. vijeka i otvaranjem prvih pekara, sve je manje bilo onih koji su pekli domaći hljeb kod kuće. Smatralo se da je pečenje hljeba teško i da zahtijeva puno vremena.

No unatoč toj zabludi, većina je onih koji se slažu da nema ništa boljeg od svježeg domaćeg hljeba. Ipak, velik je broj onih koji svježi hljeb probaju jedino kada ga kupuju u pekarnici ili kada objeduju u restoranu.

Svatko ko često peče hljeb zna da pečenje hljeba nije nimalo zahtijevan zadatak kao što neki to misle. Domaći hljeb se sastoji od nekoliko jednostavnih sastojaka. Za izradu tijesta ne treba vam duže od desetak minuta, a ostatak posla obavlja sam kvasac. A jednom kada se hljeb digne i kada ga stavite u pećnicu, cijela kuća bit će ispunjena najljepšim mirisom. Samo taj predivan miris, razlog je da ispečete svoj domaći hljeb. U nastavku slijede četiri dobra razloga zbog kojih se možda predomislite.

Domaći hljeb je zdraviji

Hljeb za masovnu proizvodnju kojeg kupujemo u trgovinama i pekarnicama pun je hemijskih konzervansa kako bi što duže ostajao svjež. Domaći hljeb se, s druge strane, može puno brže pokvariti. Hljeb pripreman bez bilo kakvih kemijskih dodataka, u najboljem slučaju može ostati svjež tek nekoliko dana i to ako ga dobro pohranite. Najbolje ga je staviti u kuhinjsku krpu i ostaviti na zraku.

Razne hemikalije i aditivi kupljenom hljebu daju svježinu puno duže. No, kemijski konzervansi nisu dobri za zdravlje, a kod nekih ljudi oni mogu izazvati i ozbiljne reakcije. Na primjer sve češće se hiperaktivnost kod djece povezuje s konzervansima u hrani.

Čak i hljeb od cjelovitog zrnja koji se u trgovinama prodaje pod zdravije alternative, prepun je konzervansa i drugih nepoželjnih sastojaka kao što je velika količina umjetnih zaslađivača što može dovesti do pretilosti.

Domaći hljeb bez štetnih kemikalija će se brže pokvariti. No, neka vas to ne obeshrabri u pripremi jer imamo rješenje. Tijesto zamijesite jednom ili dva puta sedmično te ga stavite u zamrzivač. Tako ćete uvijek u pripremi imati porciju tijesta za svjež hljeb. Prije odlaska na spavanje, izvadite tijesto iz zamrzivača i ostavite da odstoji do jutra. Ujutro će biti spremno za pečenje.

Zdravi domaći hljeb je jeftiniji od istog takvog kupljenog hljeba

Iako je u nekim trgovinama moguće kupiti zdravi domaći hljeb , on je gotovo uvijek izrazito skup što znači da ako svakodnevno kupujete takav kruh za cijelu porodicu, mogli biste izdvajati velike količine novca.

S druge strane, većina recepata za domaći hljeb traže svega nekoliko jeftinih sastojaka. Obično su to kvasac, brašno, mlijeko, voda, po želi malo šećera, sol, ulje ili maslac. Čak i ako se odlučite za brašno od cjelovitog zrnja koje je skuplje od bijelog brašna, bit ćete uvijek u plusu. Isto tako, kvasac je jedan od najjeftinijih sastojaka kruha, bez obzira birate li suhi ili svježi kvasac. Svi ostali sastojci za domaći kruh koriste se u malim količinama i vjerojatno ih uvijek imate u svojoj kuhinji.

Domaći hljeb je bogat ukusom

Zdravije verzije kupljenog kruha obično su zrnate što odraslima ne smeta, ali djeca se često žale na njihovu teksturu, ali i na ukus. No, mekani i ukusni domaći hljeb može se napraviti s cjelovitim pšeničnim brašnom, bijelim brašnom ili kombinacijom ovih tipova brašna. Čak i sto postotni hljeb od cjelovitog brašna pripremljen kod kuće može biti mekaniji od istog takvog kupljenog kruha.

Zanimljivo je spomenuti i da se mnoge verzije jeftinijeg hljeba od cjelovitog zrnja zapravo rade od bijelog brašna kojem se dodaje smeđa boja kako bi izgledao tamno. Ovakav hljeb je ukusan i mekan te ima teksturu bijelog hljeba, ali i njegov kvalitet zaostaje za pravim i kvalitetnim hljebom od cjelovitog zrnja.

Jednostavan je za izradu

Mnogima je glavni razlog zašto ne rade domaći hljeb taj što im se postupak izrade domaćeg kruha čini kompliciran. No, to uopšte nije tako. Najzahtjevniji dio recepta je da se osigura topla tekućina koja će potaknuti aktivaciju kvasca. Voda mora biti topla, ali s druge strane ne i previše vruća jer bi se tako kvasac mogao uništiti. Najbolji način kako ćete provjeriti je li voda dovoljno topla je da je pustite iz slavine i provjerite prstima.

Ako vam je za prste jako vruće, onda je to prava temperatura vode za kvasac. No, ako je voda toliko vruća da ne možete staviti prste u nju, onda je temperatura previše vrela za kvasac. Ako s druge strane jedva osjećate toplinu, takva temperatura vode je prehladna za kvasac.

Pri izradi tijesta za hljeb, moramo ga mijesiti rukama i upotrijebiti snagu što je odličan način za opuštanje od stresa. A može ujedno biti i zabavno. No, ako vam se to ne čini kao dobra ideja i jednostavno vam se ne da mijesiti tijesto, na internetu možete pronaći velik broj recepata koji to ne zahtijevaju. U njima je dovoljno pomiješati sastojke, ostaviti da tijesto odstoji otprilike sat vremena i staviti ga peći.

Izvor: cuvarkuca.hr

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI