Jesen je veoma bitan period godine za voćare jer to je vrijeme kada se mora misliti već na narednu sezonu i preduzeti sve ono što je potrebno da se pripremi zasad za naredno proljeće.
“Održavanje voćnjaka u jesen je veoma važno i nažalost, malo ko to radi, a podrazumijeva skupljanje otpalog lišća, mumificiranih plodova koji su ostali na granama i onih trulih ispod voćke. Potrebno je ukloniti stare, polomljene grane i sve to iznjeti iz voćnjaka i spaliti. To je prva preventivna mjera jer će se na taj način smanjini infekcioni potencijal vegetacije u idućoj godini”, kaže savjetodavac Vesna Janković.
Razni patogeni prezimljavaju u opalom lišću, u trulim plodovima i na mjestima gdje su grane oštećene. Zatim slijedi zaštita protiv uzrokovača biljnih bolesti. Veći dio lišća je opao pa je potrebno sada dobro “okupati” voćna stabla.
Mnogi patogeni se mogu suzbiti u jesen
Jesenji tretmani obavljaju se preparatima na bazi bakra i na taj način se suzbija rogač šljive, ali i moniloza koštičavog voća poput breskve, kajsije, trešnje i višnje. Takođe se djeluje na bakterioznu plamenjaču jabuke i kruške i kovrdžavost lišća.
“Ovo je vrijeme kada se može uticati na smanjenje potencijala razvoja patogena, naročito ako jesen i zima budu blagi. Voćari rijetko sakupljaju lišće, ali u velikoj mjeri pridržavaju se savjeta da odstrane polomljeno granje i da obave plavo prskanje. Ako se neko odluči da od opalog lišća i mumificiranih plodova pravi kompost – to nikako ne treba da bude u blizini voćnjaka.”
Sve ove poslove treba obaviti i u malinjacima i kupinjacima.
“Ove godine imali smo specifične vremenske uslove pa je bilo i dosta pojava patogena i štetočina, zbog čega je neophodno početi zaštitu na vrijeme. I kada je voće u pitanju, ali i drugi ratarski usjevi”, naglašava naša sagovornica.
Preventivna zaštita u cilju smanjenja zaraze
Jesenje čišćenje voćnjaka i zaštita je prvi korak, ali i veoma važan jer će poljoprivrednici u period vegetacije koja počinje u martu ući spremniji.
“Nekada se sa dva do tri prskanja može riješiti problem sa patogenima, ako se odradi ova preventivna zaštita. Ako dođe do zaraze, ne može se suzbiti ni skupim preparatima. Nisu zaštitne mjere samo pesticidi i prskanje, tu ima dosta toga što se može prvo uraditi. To je prije svega agrotehnika, poput obrade zemljišta, izbor kvalitetnih i otpornih sorti. Sve ove preventivne radnje daju dobru osnovu da se smanji uticaj patogena i zbog toga insistiramo na njima.”
Birajte zdrave i kvalitetne sadnice
Ono na šta budući voćari trebaju obratiti pažnju je kupovina kvalitetnih i zdravih sadnice.
“Ono što smo mogli da vidimo na terenu je da poljoprivrednici koji se bave rasadničarstvom, štite svoje sadnice i od ekonomski štetnih organizama. Najviše smo viđali pojavu grinja jer je vrijeme pogodovalo njihovom razvoju, ali i od karantinskih bolesti kao što je šarka šljive, ipak tu nije bilo većih problema i zaista se voćari trude ispoštovati savjete i zaštititi sadnice kako bi ih mogli prodavati”, kaže Jankovićeva.
Poljoprivredne stručne službe imaju obavezu da pored ekonomskih štetočina, koje su stalno prisutne, prate i karantinske, kako bi se znalo šta ulazi na ovo područje. To je veoma važno kako bi se na vrijeme reagovalo i da se ne dozvoli širenje patogena i štetočina.
Izvor: agroklub.ba
PROČITAJTE:
Šta se radi u voćnjaku u novembru? – Prihrana, rezidba, obrada, zaštita