Oranje je konvencionalan način mehaničke pripreme sjetvenog sloja zemljišta, pritom ga usitnjavajući i poboljšavajući mu strukturu. Ovim postupkom se zaoravaju i organske materije čime se ubrzavaju razlaganja i uništavaju korovi.
Obrađena zemljišta brže se zagrijavaju što poljoprivrednicima omogućuje raniju sjetvu. Iako obrada tla ima mnogo prednosti, ona isto tako poljoprivrednicima donosi i brojne izazove i troškove. Glavni problem kod obrade zemljišta je potencijalna erozija zemljišta nastala djelovanjem vjetra i vode.
U poljoprivrednoj proizvodnji bez obrade zemljišta, prošlogodišnji biljni ostaci ostaju na površini tla, a sjeme kulture postavlja se direktno u tlo bez prethodnog oranja ili klasične predsjetvene pripreme tla. Biljni ostaci prošlogodišnjih kultura sprečavaju nastanak erozije zemljišta.
Obrada zemljišta između ostalog ometa razvojni ciklus korova i mikroorganizama , što utieče na cjelokupno zdravlje zemljišta. Na poljoprivrednicima je da odluče i procijene hoće li obrađivati zemljište prije sjetve i koliko bi takav postupak negativno uticao na zemljišne mikroorganizme.
Poljoprivredna proizvodnja bez obrade zemljišta zahtjeva razne vještine za održanje visokih prinosa; kombinacija raznih poljoprivrednih tehnika, poljoprivredna oprema, plodored, međuusjevi, đubrenje i upotreba pesticida u svrhu postizanja boljih svojstava zemljišta.
Plodoredom se elimininišu korovi, štetočine i bolesti – u višegodišnjem ciklusu rotacije kultura, mogućnost pojave bolesti i štetočina se smanjuje jer im se tako uskraćuje izvor hrane, odnosno biljke domaćini. Međuusjevi pomažu u kontroli korova, povećavaju količinu hranjiva u zemljištu, a uzgoj biljaka koje imaju duboki korijen pomaže u povlačenju hranjiva iz dubljih slojeva tla u površinski sloj.
PROČITAJTE:
Osnovno đubrenje i prihranjivanje pšenice
Semberski ratari u problemu sa obljenjem “crvenilo kukuruza”