Japanska dunja(Chaenomeles japonica) spada u listopadne žbunaste biljke ( porodica: Rosaceae). Potiče iz Azije, postojbina su joj Kina i Japan. Na našim prostorima, većinom se gaje kao ukrasno šiblje u vrtovima a dobre su za živu ogradu. Pogodne su i kao bonsai biljke.
Karakteristike
Japanska dunja je specifični vjesnik proljeća, i može dostići visinu od jednog do tri metra, a raste u vidu trnovitog grma. Sjajni, tamnozeleni i blago nazubljeni listovi po ivicama, naizmjenično su raspoređeni i jednostavni dok su cvjetovi veličine od 3 do 5 cm u prečniku, imaju pet latica i obično su obojeno narandžasto-crvenim nijansama, dok su redje one sa cvjetovima bijele i blijedo ružičaste boje. Noviji kultivari imaju duple cvjetove i prijatan nježan miris.
Cvjetanje japanske dunje je krajem zime ili početkom proljeća (u martu ili aprilu) i najprije se javljaju cvjetovi pa tek onda i listovi.
Plodovi japanske dunje: Plod sazrijeva kasno na jesen i sličan je nama poznatoj dunji ali dosta je sitniji (dunjica ima prečnik 10 do 15 cm i jestiva je) . Ima miris koji liči na mirise jabuke i klasične dunje. Pošto su plodovi japanske dunje ipak prilično opori, ne treba ih jesti kao sirove. Koriste se kao dodatak džemovima i kompotima zbog jačanja arome, ali i kod likera. Plod je bogat C vitaminom.
Razmnožavanje japanske dunje
U sredini ploda japanske dunje, nalazi se sjeme rasporedjeno u pet pregrada. Ako dunju razmnožavate sjemenom, potrebno je da se sjeme izvadi iz plodova, opera i malo prosuši. U decembru posijjte sjeme u treset. Niče već za oko 4 sedmice i u prohladnim prostorijama. Sačekajte potom ljepše dane za presadjivanje nove biljke u vrt. Ima jaku sposobnost klijanja.
Može se razmnožavati i drvenastim i poludrvenastim reznicama s kraja ljeta ili početkom jeseni kao i odvajanjem izbojaka koji izlaze iz korijenovih pupoljaka.
Uzgoj i njega
Japanska dunja nije zahtjevna za uzgoj. Traži malo svježije, plodno i drenirano zemljište i sunčani položaj. Voli direktno sunce i ne treba je često zalivati. Podnosi skoro svaki tip zemljišta.
Biljka može da podnese i sušu, a otporna je i na niske temperature. Pošto joj ne smetaju ni dim i prašina, idealna je za živu ogradu pored prometnih ulica.
Orezivanje jako dobro podnosi i lako je možete oblikovati po želji. Orezivanje podstiče cvjetanje dunje. Orezivanje se obavlja redovno i to poslije svakog cvjetanja. Grane se obično orezuju na 2 do 3 pupa, a one preguste se prorjedjuju uz oblikovanje grma, da bi se vidjeli dunjini cvjetovi.
Prihranjivanje: Japansku dunju treba prihraniti svakog proljeća najbolje sporootapajućim đubrivima prije nego krene “buđenje biljke”.
Sadnja japanske dunje može biti u grupama i pojedinačno.
Savjet: Ako i tokom zimskih dana hoćemo da uživamo u cvatu japanske dunje, odrežite nekoliko grančica s pupovima, unesite u toplu sobu i stavite u posudu s vodom. Grančica će brzo početi da cvjeta!
Problemi
Japanska dunja rano cvjeta, ali se može desiti da rani proljećni mrazevi unište pupoljke i tako dolazi do izostanka cvjetanja.
Ako dodje do opadanja listova, a uslovi gajenja su ispoštovani, moguće je daje u pitanju napad gljivica, pa je tada neophodno tretiranje fungicidom.