Odvijanje svih životnih procesa u biljkama uslovljeno je toplotom. Toplota je potrebna biljci od klijanja do zrenja.
Toplotni raspon za životne procese gajenih biljaka (toplota), pa tako i povrća, kreće se od 0º do 45 ºC. Za većinu povrtnih vrsta životni procesi počinju na temperaturi od 5 ºC i ista se označava kao biološki temperaturni minimum.
Na temperaturi između 20 ºC i 30 ºC najbrže se odvija većina fizioloških procesa, a naročito fotosinteza.
Temperaturni optimum većine povrtnih vrsta bliži je gornjoj nego donjoj granici optimuma.
Na 45 ºC prestaje fotosinteza, a na 50 ºC dolazi do usporavanja i prestanka disanja.
Na temperaturi ispod 0 ºC prestaje vegetacija i termofilne povrtne vrste ugibaju. Kriofilne povrtne vrste na tim temperaturama miruju (kriptovegetacija)
PREMA ZAHTJEVIMA POVRTNIH VRSTA ZA TOPLOTOM, DIJELIMO IH NA VIŠE GRUPA:
IZRAZITO TERMOFILNE VRSTE
Imaju visok temperaturni optimum (25ºC do 30ºC) i imaju visoke zahtjeve prema toploti, ne podnose temperaturna kolebanja i osjetljive su na temperature niže od optimuma. Vegetacioni raspon teče u rasponu od 18ºC do 35ºC.
TOPLOLJUBIVE (TERMOFILNE) POVRtNE VRSTE
Imaju optimalni razvoj na temperaturi od 21ºC do 25ºC, a vegetativni u rasponu od 12ºC do 35ºC. Ne podnose niske temperature i na temperaturi od 0ºC do -2ºC ugibaju.
MEZOFILNE POVRTNE VRSTE
Imaju temperaturni optimum oko 20ºC. Ne odgovaraju im visoke temperature, a vegetativni razvoj protiče na temperaturi od 7ºC do 30ºC. Rast zaustavljaju na 5ºC do 7ºC, a mogu podnijeti niske temperature do -8ºC.
KRIOFILNE POVRTNE VRSTE
Imaju temperaturni optimum oko 18ºC. Ne podnose visoke temperature. Vegetativni razvoj najbolje protiče na temperaturi od 7ºC do 25ºC, a razvoj zaustavljaju na 2ºC do 5ºC. Zavisno od vrste mogu podnijeti niske temperature od -8ºC do -15ºC.
POVRTNE VRSTE I NJIHOV ODNOS PREMA TOPLOTI |
|||
KRIOFILNE | MEZOFILNE | TERMOFILNE | IZRAZITO TERMOFILNE |
Grašak | Artičoka | Krastavac | Bamija |
Bob | Crveni luk | Patlidzan | Lubenica |
Karfiol | Poriluk | Paprika | Dinja |
Brokoli | Bijeli luk | Tikva | Slatki krompir |
Kupus | Radić | Paradajz | |
Lisnati kupus | Kineski kupus | Boranija | |
Kelj | Crni korjen | ||
Kelj pupčar | |||
Keleraba | |||
Pekinški kupus | |||
Repa | |||
Rotkva | |||
Rotkvica | |||
Cvekla | |||
Blitva | |||
Peršun | |||
Mirođija | |||
Špinat | |||
Salata | |||
Envidija | |||
Mrkva | |||
Celer | |||
Paštrnjak | |||
Krompir | |||
Rabarbara | |||
Špargla |
Izvor: AgroSavjet
Pročitajte još:
Salata u zaštićenom prostoru: Kako dobti kvalitetne glavice?
Ovako plodored donosi veći prinos krompira