NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoZahtjevi povrća prema toploti

Zahtjevi povrća prema toploti

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Odvijanje svih životnih procesa u biljkama uslovljeno je toplotom. Toplota je potrebna biljci od klijanja do zrenja.

Toplotni raspon za životne procese gajenih biljaka (toplota), pa tako i povrća, kreće se od 0º do 45 ºC.  Za većinu povrtnih vrsta životni procesi počinju na temperaturi od 5 ºC i ista se označava kao biološki temperaturni minimum.

Na temperaturi između 20 ºC i 30 ºC najbrže se odvija većina fizioloških procesa, a naročito fotosinteza.

Temperaturni optimum većine povrtnih vrsta bliži je gornjoj nego donjoj  granici optimuma.

Na 45 ºC prestaje fotosinteza, a na 50 ºC dolazi do usporavanja i prestanka disanja.

Na temperaturi ispod 0 ºC prestaje vegetacija i termofilne povrtne vrste ugibaju. Kriofilne povrtne vrste na tim temperaturama miruju (kriptovegetacija)

PREMA ZAHTJEVIMA POVRTNIH VRSTA ZA TOPLOTOM, DIJELIMO IH NA VIŠE GRUPA:

IZRAZITO TERMOFILNE VRSTE

Imaju visok temperaturni optimum (25ºC do 30ºC) i imaju visoke zahtjeve prema toploti, ne podnose temperaturna kolebanja i osjetljive su na temperature niže od optimuma. Vegetacioni raspon teče u rasponu od 18ºC do 35ºC.

TOPLOLJUBIVE (TERMOFILNE) POVRtNE VRSTE

Imaju optimalni razvoj na temperaturi od 21ºC do 25ºC, a vegetativni u rasponu od 12ºC do 35ºC. Ne podnose niske temperature i na temperaturi od 0ºC do -2ºC ugibaju.

MEZOFILNE POVRTNE VRSTE

Imaju temperaturni optimum oko 20ºC. Ne odgovaraju im visoke temperature, a vegetativni razvoj protiče na temperaturi od 7ºC do 30ºC. Rast zaustavljaju na 5ºC do 7ºC, a mogu podnijeti niske temperature do -8ºC.

KRIOFILNE POVRTNE VRSTE

Imaju temperaturni optimum oko 18ºC. Ne podnose visoke temperature. Vegetativni razvoj najbolje protiče na temperaturi od 7ºC do 25ºC, a razvoj zaustavljaju na 2ºC do 5ºC. Zavisno od vrste mogu podnijeti niske temperature od -8ºC do -15ºC.

POVRTNE VRSTE I NJIHOV ODNOS PREMA TOPLOTI

KRIOFILNE MEZOFILNE TERMOFILNE IZRAZITO TERMOFILNE
Grašak Artičoka Krastavac Bamija
Bob Crveni luk Patlidzan Lubenica
Karfiol Poriluk Paprika Dinja
Brokoli Bijeli luk Tikva Slatki krompir
Kupus Radić Paradajz
Lisnati kupus Kineski kupus Boranija
Kelj Crni korjen
Kelj pupčar
Keleraba
Pekinški kupus
Repa
Rotkva
Rotkvica
Cvekla
Blitva
Peršun
Mirođija
Špinat
Salata
Envidija
Mrkva
Celer
Paštrnjak
Krompir
Rabarbara
Špargla

Izvor: AgroSavjet

Pročitajte još:

Salata u zaštićenom prostoru: Kako dobti kvalitetne glavice?

Ovako plodored donosi veći prinos krompira

Proizvodnja bijelog luka

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI