Soja pripada skupu biljaka za koje se osnovna obrada obavezno izvodi tokom jeseni. Vrijeme i način oranja zavise i od predusjeva.
Obrada zemljišta
U proizvodnji soje obrada zemljišta ima važnu ulogu jer biljke pozitivno reaguju na kvalitet i vrijeme izvođenja ove agrotehničke mjere. Koji će se sistem obrade zemljišta primjenjivati zavisi od klimatskih i zemljišnih uslova, od predujeva, zatim od načina gajenja soje kao i od primjene ostalih agrotehničkih mjera.
Dobrom i kvalitetno izvedenom obradom aktiviraju se biološki procesi razlaganja žetvenih ostataka i njihove mineralizacije u dubljem sloju zemljišta, ono se obogaćuje biljnim asimilativima i poboljšava vodno-vazdušni režim. Sve to će pozitivno uticati na stvaranje većeg prehrambenog prostora u kome će se razvijati moćniji korijenov sistem sa većim brojem kvržica.
Osnovna obrada zemljišta
Kada se govori o obradi zemljišta, prvo pitanje koje se mora uspiješno riješiti jeste osnovna obrada. Pri rješavanju pitanja osnovne obrade zemljišta treba odrediti najpovoljniji način, vrijeme i dubinu oranja.
Dosadašnja iskustva pokazuju da je za soju najbolje obaviti klasičnu obradu raoničnim plugovima sa prevrtanjem plastice. Oranje treba izvesti kvalitetno što znači dobro zaorati žetvene ostatke predusjeva, fino složiti plastice i zatvoriti brazde i razore tako da poorana površina ostane u velikom stepenu poravnana. Druge načine osnovne obrade zemljišta (čizel plugovima, redukovana obrada i sl.) u proizvodnji soje ne bi trebalo primjenjivati.
Kada se soja sije poslije usjeva rane ljetnje berbe (prava žita) osnovna obrada izvodi se u nekoliko poteza: Plitko zaoravanje žetvenih ostataka predusjeva tokom mjeseca jula, zatim još jedno plitko oranje, drljanje ili tanjiranje tokom ljetnjeg perioda i oranje na punu dubinu u periodu septembar-oktobar.
Poslije usijeva kasnije jesenje berbe osnova obrada zemlljišta izvodi se na punu dubinu u jednom potezu kada se istovremeno zaoravaju i žetveni ostaci predusjeva. Samo na nagnutim i plavnim zemljištima osnovna obrada izvodi se u proljeće kako se zbog nepovoljnih uslova tokom zime ne bi ispirale čestice zemlje.Na dubinu osnovne obrade utiču vrsta predusjeva, kao i klimatski i zemljišni uslovi.
Poslije usjeva ljetnje berbe osnovna obrada izvodi se nekoliko puta uz postepeno produbljivanje orničkog sloja, a jesenje oranje treba izvesti na dubinu 25-30cm. Na osnovnu dubinu ore se zemljište i poslije usijeva jesenje berbe, prema tome najpovoljnija dubina oranja je 25-30cm. Ponekad se dubina oranja za soju može i smanjiti, npr. poslije vađenja šećerne repe. Ukoliko su tokom vađenja šećerne repe uslovi bili povoljni zemljište nije mehanizacijom za vađenje repe ugaženo, može se orati pliće, 20-25cm. Tada će soja iskoristiti produženo djelovanje duboke osnovne obrade izvedene za šećernju repu.
Dopunska obrada zemljišta
Još tokom zime ili rano u proljeće u okviru dopunske obrade zemljišta pristupamo grubom ravnanju poorane površine, odnosno popunjavanju mikrodepresija i zatvaranju brazda i razora. Ova agrotehnička mjera izvodi se ravnjačima ili teškim tanjiračama i to samo ako nije kvlitetno urađena osnovna obrada.
Fina predsjetvena priprema izvodi se na 5-7 dana prije sjetve soje kako bi se obrazovao sjetveni sloj koji je po površni poravnat, rastresit i sa povoljnim vodno-vazdušnim i toplotnim režimom, a u sloju ispod 5cm umjereno zbijen i sa uspostavljenim kapilarnim sistemom sa dubljim slojem. Na kvalitetno pooranom i tokom zime dobro izmrzlom zemljištu predsjetvena priprema može se obaviti jednim prohodom kombinovanim kultivatorima (sjetvospremačima). Sa finom pripremom u zemljište se mogu unijeti mineralna hraniva, herbicidi i insekticidi koji su prethodno raspoređeni po površini.
Da bi se što više uštedjela tečna goriva na traktore se sa sjetvospremačima mogu agregatirati i prskalice za herbicide. Na zemljištima težeg mehaničkog sastava (pseudogleji i humogleji), kao i tokom blage i vlažne zime površinski sloj može biti veoma zbijen tako da sjetvospremačima neće biti moguće obrazovati sjetveni sloj. U tom slučaju površinski soj treba obraditi oruđima koja imaju rotokopačice (rotofreze), ili lakim tanjiračama, ali se nikako ne sme izvesti plitko oranje, odnosno prevrtanje plastice kako se ne bi isušio sjetveni sloj.
Razlika u odnosu na klasičnu obradu
Obrada zemljišta za soju koja se sije kao postrni usjev razikuje se po načinu, vremenu i dubini od klasične obrade, odnosno obrade koja se primjenjuje kada se soja gaji kao glavni usjev. U tako izmjenjenim uslovima proizvodnje često se izostavljajupojedine radne operacije radi smanjenja troškova proizvodnje, čuvanja vode u zemljištu i kratkih rokova za sjetvu.
Prva operacija koja se redukuje je oranje teškim tanjiračama ili diskosnim plugovima na dubinu od 15cm. Naša iskustva u proizvodnji soje kao postrnog usjeva nisu velika, ali sa strane literature i pojedinih naših istaživanja evidentno je da soja reaguje na ovakav način obrade zemljišta značajnim smanjenjem prinosa sjemena.
Ukoliko se soja gaji kao postrni usjev povremeno se može izvesti redukovana obrada, ugavnom poslije predusjeva za koje je ova izvedena dublje. Dugotrajnom primjenom redukovane obrade opadaće ukupni prinos, uz povećanje zakorovljenosti zemljišta i drugih nepovoljnih poljedica ovakvog načina gajenja soje.
Izvor: AgroSavjet
PROČITAJTE:
Jedinstvena poruka Centra za selo i BAŠTOVANA: Pravo je vrijeme da SAMI PROIZVODITE HRANU
Grad u Hercegovini koji nudi besplatne parcele za povrtare