Upotreba komposta u povrtarskoj proizvodnji je vrlo značajna – s jedne strane koristi se u proizvodnji supstrata za gajenje rasada različitih povrtarskih vrsta, dok s druge strane kompost pozitivno utiče na niz značajnih fizičkih i hemijskih svojstava zemljišta.
Unošenjem komposta u zemljište povećava se njegova ukupna poroznost što doprinosi boljoj strukturi, manjoj zbijenosti zemljišta i lakšem prodiranju korijena povrća. Upotreba komposta dovodi do povećanja organske materije zemljišta koja se podvrgava aerobnoj biodegradaciji pod uticajem mikroorganizama u uslovima povećane temperature i vlažnosti. Kompost povećava procenat humusa u zemljištu uslijed čega zemljište bolje reguliše nedostatak i višak vode pa poboljšava vodno–vazdušni toplotni režim zemljišta, popravlja njegovu strukturnu plodnost što doprinosi povećanju prinosa.
Pročitajte: Kako ubrzati kompostiranje i napraviti kompost za 18 dana
Organski otpad iz domaćinstva kao i pokošena trava, lišće, ostaci iz cvjećarske proizvodnje, izvor su organske materije pogodne za kompostiranje. U zavisnosti od načina, tehnologije, korišćenih organskih ostataka, uslova kompostiranja potpuno zreo kompost za upotrebu može se dobiti u roku od 2-20 mjeseci.
Povrtarske vrste imaju različite zahtjeve za količinom unijetog komposta u zemljište. Pri proizvodnji kupusa, karfiola, brokole, paprike, krompira, tikava potrebno je unijeti u zemljište 4-6 kg/m² komposta, a za baštensku proizvodnju celera, bijelog lika, praziluka, lubenice, paradajza, dinja potrebno je 2-4 kg/m² komposta. Crni luk, mrkva, cvekla, spanać, krastavac, rotkva, zahteva 1,5-2,5 m² komposta.
Kompostiranje je u baštovanstvu opcija upravljanja organskim otpadom. Nekontrolisano bacanje otpada u čovjekovoj okolini nemerljivo se ugrožava zdravlje ljudi i zagađuju se vodeni tokovi.
Intenzivna proizvodnja povrća na otvorenom i u zaštićenom prostoru stvara se velika količina korisne organske materije u obliku plodova, ali i biorazgradivih povrtarskih ostataka. Prirodnom razgradnjom organskih ostataka iz intenzivne proizvodnje povrća doprinosi se očuvanju životne sredine.
