Zelenišno đubrivo predstavlja zelenu biljnu masu koja se zaorava.
Kod ovakvog načina đubrenja koriste se brzorastuće biljke.
Zelenišnim đubrenjem (sideracijom) zemljište se obogaćujem svježom organskom materijom, čime se snažno utiče na biološku aktivnost zemljišta. Osim toga, siderati u težim zemljištima rahle i prožimaju masu zemlje, uzimaju iz zemljišta teže pristupačna hraniva, a leguminozni siderati obogaćuju zemljište azotom.
Sideracija se primjenjuje na zemljištima u kojima nema dovoljno humusa, kad nema organizovane stočarske proizvodnje, te se na ovaj način osigurava promet organske materije.
Zelenišno đubrenje je dobar način organskog đubrenja na vrlo udaljenim i teže pristupačnim parcelama, tamo gdje je skupo ili se ne isplati dovoziti stajnjak.
Biljke za zelenišno đubrenje se mogu gajiti kao prethodne kulture, međukulture ili naknadne kulture, a obavezno se gaje kao miješane, odnosno pokrovne ili usejavanjem između redova gajenih biljaka. U zavisnosti od uslova, biljke se posle 4-10 nedelja, a najkasnije pred sjetvu pokose i zaoru ili ostave kao malč na površini zemljišta. Izbor usjeva za zelenišno đubrivo je dosta velik.
Oni pripadaju raznim botaničkim grupama i familijama, a neke od njih su:
- grahorica
- crvena detelina
- lupine
- lucerka
- heljda
- facelija
- kupusnjače
- stočni grašak
- ječam
Nema komentara