Jedan od najstarijih i najjeftinijih načina očuvanja plodnosti je đubrenje zelenišnim đubrivom. Ovim đubrivom smatra se svaka sviježa zelena biljna masa koja se unosi u zemljište, a sa njom i organska materija u kojoj su hranjivi elementi biljaka, posebno azot. Zelenišnim đubrivom zemljište se obogaćuje sa 40 t /ha organske materije. Ovo đubrivo ima svoje mjesto u biološkoj poljoprivredi, a naročito u voćarstvu i vinogradarstvu.
Zaoravanje zelene mase
Zelenišno đubrenje predstavlja zaoravanje svježe nadzemne mase biljaka, koje se posebno gaje za ovu namjenu s ciljem da se zemljište obogati organskom materijom radi poboljšavanja fizičkih, bioloških i hemijskih osobina zemljišta.
PROČITAJTE: Zelenišno đubrenje – Evo kako zemlju učiniti plodnijom
Zeleni usjevi se odmah nakon cvjetanja pokose i ostave na polju da se prosuše 2-3 dana, nakon čega se obavezno zaoravaju na dubinu od 10-15 cm. Treba naglasiti da se u poslednje vrijeme na tržištu nalaze mikrobiološki preparati koji ubrzavaju razlaganje organske materije tj. mineralizaciju. Ovim preparatima se tretiraju pokošeni zeleni usjevi, a zatim zaoravaju. Ovako se postiže brži efekat razlaganja i maksimalno prevođenje hranjivih materija iz pokošenih biljaka u pristupačan oblik.
Zaoravanje zelene mase je najbolje obaviti mjesec dana prije sjetve narednog usjeva, a može se kombinovati i sa predsjetvenom pripremom. Za zelenišno đubrivo smatra se da je najbolje sijati: Bob, grahoricu, krmni grašak, djeteline, heljdu ili lupinu.
Uzgajanje biljaka za đubrivo
Za zelenišno đubrivo najbolje je gajiti biljke sa razvijenim korijenovim sistemom da bi se koristila hranjiva koja su teže rastvorljiva iz dubljih slojeva. Naročito je bitno da biljke dobro fiksiraju azot (leguminoze). Zelenišnim đubrivom zemljište se obogaćuje sa 40 t /ha organske materije. Ovo đubrivo ima svoje mjesto u biološkoj poljoprivredi, a naročito u voćarstvu i vinogradarstvu. Takođe u periodu od skidanja pšenice u julu do sjetve kukuruza u aprilu protekne dug vremenski period u kojem zemljište postane zakorovljeno ili se ispira ako se izvrši oranje. U ovom periodu je idealno posijati biljke za zelenišno đubrivo, a zatim na jesen zaorati jer se do proljeća veliki dio biljaka razloži u zemljištu. Biljke koje se gaje za zelenišno đubrivo usvajaju iz zemljišta sva ona hranjiva svojstva, koja bi se ispirala vodom ili koja bi usvojili korovi. Na ovaj način mi u ovim biljkama deponujemo hranu za sledeću biljnu kulturu koju namjeravamo posijati.
PROČITAJTE: Zelenišno đubrivo od brzorastućih biljaka
Mr. Božo Radman u svojoj knjizi „plodnost i uređenje zemljišta“ govori o značaju plave lupine u sakupljanju azota, njenom prodornom korijenu i prilagodljivosti na kiselim, siromašnim zemljištima.
– U srednjoj Bosni, oko Prnjavora i Srpca, lupinu su mnogo sijali i zaoravali Poljaci, jer su oni kao napredni ratari vrlo dobro poznavali njenu vrijednost. Međutim naši je ljudi nisu prihvatili, jer nisu shvatili pravi razlog njenog uzgoja, pa je odlaskom Poljaka i lupine praktično nestalo- naveo je Radman u knjizi.
Piše: Aleksandar Bulović, dipl. ing
Izvor: agroplaneta