Ljubinka Rajaković, profesorka analitičke hemije na Tehnološko metalurškom fakultetu u Beogradu u penziji, odgovara na neka od pitanja o posuđu i plastici koja nas sve okružuje.
U posljednjih 65 godina proizvodnja plastike uvećala se i do 200 puta i 2015. dostigla broj od 381 miliona tona godišnje, prema podacima sajta Naš svet kroz podatke (Our World in Data).
To je otprilike masa dvije trećine svjetskog stanovništva.
PROČITAJTE: KOJA PLASTIKA JE NAJBEZBJEDNIJA ZA KORIŠĆENJE?
Prva sintetička plastika – bakelit – proizvedena je 1907, ali je masovna upotreba počela tek pedesetih godina.
Zbog činjenica da nas okružuje svuda i da u nekoj mjeri završi u našem organizmu, profesorka analitičke hemije u penziji Ljubinka Rajaković sa Tehnološko metalurškog fakulteta odgovorila je na nekoliko pitanja BBC-ja kako da plastiku koristimo odgovorno i bezbijedno.
Kako plastika dospijeva u naš organizam?
U dva oblika – kao nerastvorni komadići plastike (mikroplastika) i u obliku hemijskih jedinjenja koja su sastavni deo plastike.
Hemijska jedinjenja iz plastike mogu da se unesu u organizam kada se ona nepravilno koristi.
Ukoliko se plastika podvrgne toploti, ultrljubičastom zračenju, ukoliko dođe do mehaničkih oštećenja, rastvaranja u organskim rastvaračima, oslobađaju se aditivi i primjese iz inače stabilne polimerne strukture.
Kako da se zaštitimo?
Odgovor ide u dva smjera: prvi je sistemski, a drugi je pažljiv odnos potrošača.
Ukoliko korisnik koristi plastične predmete poštujući uputstava i primenjujući opšta znanja, štetnost se svodi na najmanju mjeru.
Na primjer, jedinjenje bisphenol A (BPA) često nalazi u plastičnim flašicama za piće.
“BPA predstavlja zamjenu za hormon, sintetički estrogen. Ako ga unesete u organizam može da ispolji štetno dejstvo po zdravlje. Dovoljno je navesti da utiče na gojaznost, sterilitet i nervni sistem.
Ukoliko to zna, potrošač se može potruditi da nabavi flašice za piće i posebno važno, flašice za djecu, bez prisustva BPA.
“Te flašice nose oznaku BPA free i mogu se naći na tržištu uz neznatno veću cijenu” , navodi Rajaković.
Sistemski podrazumeva proizvodnju kvalitetne plastike bez štetnih sastojaka, recikliranje, smanjenje otpada, prečišćavanje, prije svega vode, primjenom najboljih dostupnih tehnologija, donošenje i usavršavanje zakonske regulative i edukaciju.
Možemo li flašice od vode koristiti više puta?
Flaše i flašice za vodu su proizvedene od plastike koja nosi oznaku jedan.
Plastika sa ovom oznakom se ne preporučuje za ponovnu upotrebu jer pranje deterdžentom ili visoka temperatura može uzrokovati izdvajanje štetnih hemijskih jedinjenja.
Ova plastika se preporučuje i od struke i od proizvođača za jednokratnu upotrebu.
Pored toga ne treba zanemariti podatak da se na flašicama za vodu nagomilavaju bakterije iz pljuvačke i hrane.
Ukoliko smo baš zavisnici od svoje flašice koristi flašice napravljene od tvrde plastike, one iz grupe s brojevima dva i pet.
Da li da u plastične kutije od krema i sladoleda pakujemo kuvanu hranu?
Na etiketi ambalaže za sladoled nema preporuke za ponovno korišćenje.
Ispitivanja u okviru više studija pokazala su da se koncentracija štetnih materija povećava višekratnim korišćenjem, stvaraju se ogrebotine, deformiše se struktura i oblik posude, a oštećenja su pogodna mjesta za razvoj bakterija.
Hrana se čuva i prenosi (hladna ili topla) u plastičnim posudama sertifikovanim za čuvanje hrane.
Zbog nelomljivosti i otpornosti, za čuvanje hrane preporučuje se tvrda plastika renomiranih proizvođača, odnosno posude koje imaju deklarisanu namjenu za čuvanje hrane u frižiderima i zamrzivačima. To je plastika iz grupe dva, četiri i pet.
Preporuka je da deca obezbijede roditelje ovim posudama kako im u brzini ne bi pakovali hranu u posudama koje se zateknu u kući.
Šta znače brojevi u trouglovima na plastici?
Na dnu plastične ambalaže u sredini trougla sa strelicama koji simbolizuje reciklažu možete naći brojeve od jedan do sedam.
Međutim, problem je što su oni često slabo vidljivi.
- #1 (polietilen tereftalat PET ili PETE) Plastične flaše za sokove i izvorsku i mineralnu vodu, providne kutije za pakovanje hrane u supermarketima
- #2 (poliethilen visoke gustine HDPE) Plastična ambalaža za mlijeko, flaše za tečni detrdžent, flaše za šampone
- #3 (polivinil hlorid V ili PVC) Omoti za meso u supermarketima, flaše za jestivo ulje, vodovodne cijevi
- #4 (polietilen niske gustine LDPE) Folije za pakovanje, kese za kupovinu, kese za sendviče
- #5 (polipropilen PP) Fleksibilne plastične flaše za vodu, čaše za jogurt/pavlaku, kutije za sladoled, plastične posude za mikser
- #6 (polistiren PS) Jednokratne čaše za kafu, kutije za transport hrane od polistirenske pjene
- #7 ostalo (plastične mase otkrivene nakon 1987) Flašice i cucle za bebe, neke vrste plastičnih flaša za vodu.
Napravljena iz novih izvora, kao što je kukuruz, krompir i šećerna repa i druga sa visokim sadržajem skroba. Ova vrsta plastike od bilja ne može da se reciklira, ali može da se kompostira.
Šta da kupite:
Brojevi 2, 4 i 5 – ova tri tipa plastike su najbolji izbor, jer većinom mogu da se recikliraju i ne otpuštaju štetne hemikalije.
Oznaka 1 – dobre za jednokratnu upotrebu i mogu da se recikliraju.
Brojevi 3, 6,7 – plastika koju treba izbjegavati
Izvor: Zavod za javno zdravlje Subotice
Zbog čega je plastika tako popularna?
Zbog niske cijene, mehaničkih svojstava, mogućnosti oblikovanja, plastika je zamijenila tradicionalne materijale – drvo, kožu, papir, metal, staklo, keramiku i koristi se u svim oblastima.
Na tržištu ima kvalitetnih plastičnih posuda za sve namjene, najčešće se koriste kao ambalaža, za čuvanje, ali i pripremu hrane.
Plastično posuđe nije samo po sebi štetno. Štetno je svako posuđe koje nije proizvedeno od najkvalitetnijih sirovina.
Kvalitetne sirovine, ispitane, proverene, sertifikovane, garant su finalnog kvaliteta.
Uz svaki proizvod od plastike naznačena je namjena i uslovi korišćenja.
To su standardni simboli za zagrijevanje (s tačnim opsegom temperature), zamrzavanje, mikrotalasno zagrijavanje, izloženost sunčevoj svjetlosti, način pranja…
Koje materijale za posuđe treba koristiti za kuvanje i čuvanje hrane i pića?
Za kuvanje i čuvanje preporučuje se posuđe od emajla, jer ne otpušta štetne materije, a ako i otpušta to su minimalne količine – u tragovima.
Za čuvanje pića profesorka Rajaković preporučuje staklo.
“Staklo je najzdravije i ne otpušta ni jednu štetnu materiju”, kaže ona.
Kada se koristi stakleno posuđe trebalo bi izbjegavati nagle promjene toplote jer može doći do pucanja.
Izvor: BBC News na srpskom
