Poslije berbe voća, a prije opadanja lišća posao u voćnjaku nije završen. Voćku treba održati u dobroj kondiciji obezbjeđujući joj odgovarajuće količine vode za normalan tok fizioloških procesa.
Voćnjak se nakon berbe, a prije opadanja lišća odnosno zimskog mirovanja voća ne smije prihranjivati azotnim đubrivima da ne bi došlo do produžavanja vegetacije. To bi dodatno oslabilo voćku i uvelo je nespremnu u hladni zimski period. Uslijed niskih temperatura došlo bi do propadanja nedozrelih mladara. To bi značajno umanjilo prinos u narednom vegetacionom periodu i naštetilo samoj biljci.
Voćka se prihranjuje kada list skoro u potpunosti bude opao i prosječne temperature budu niže od 10°C . Tada su voćke u stanju prisilnog mirovanja. U našim uslovima to se dešava uglavnom u drugoj polovini novembra mjeseca.
U jesenjoj prihrani voćaka pored stajskog đubriva se koriste i kompleksna mineralna NPK đubriva u formulaciji (7:20:30),(16:18:36),(5:20:30) itd. u zavisnosti šta se u tom momentu nudi na tržištu. Po iskustvenim normama za naše zemljište je ukupno potrebno oko 400 kg/ha. Preporuka je da se prihrana mineralnim đubrivima obavlja u dvije faze s tim da količine đubriva prepolovimo.
Prvu dozu kompleksnog đubriva od 200 kg treba ubaciti u zemljište od prve polovine novembra, dok je drugu dozu potrebno inkorporirati u februaru mjesecu.
Poslije berbe biljku možemo prihraniti i ureom preko lista (folijarno).Ovaj vid prihrane ima dvojak karakter. Prvi je da ovakvim tretmanom skinemo preostalo lišće koje ne dozvoljava voćki da uđe u stanje mirovanja, a izazvano pojačanom prihranom azota tokom vegetacije. Ovakav tretman će obezbijediti do 70% azota biljci. Biljke će ovaj azot deponovati u korijen.
Za ovaj tretman bi trebalo sačekati u našim krajevima drugu polovinu novembra mjeseca da zeljasti dijelovi biljke sazriju i budu spremni za mirovanje. Preporučena doza uree po hektaru je od 45-55 kg. Ovakvim tretmanom će se povećati zametanje plodova za narednu vegetaciju što će utucati na povećanje prinosa za narednu godinu.
Pored prihrane biljke azotom doći će i do smanjivanja inokuluma od fuzikladija (Čađava pjegavost lista i krastavost ploda) jer urea po svom djelovanju će razgraditi list i prouzrokovati razgradnju kleistotecija ovog patogena. Ovakav tretman voćaka nakon berbe je i ekonomičan pošto će smanjiti izlaganje trošku potencijalnog poljoprivrednog proizvođača jer neće morati utrošiti standardne doze azotnog đubriva za majsku prihranu u zemljištu.
Pročitajte: Preporuke za jesenje đubrenje voćaka
Jesenjni folijarni tretmani su se pokazali naročito važni za razvoj velikih, zdravih listova u lisnoj gronji, koji su opet odgovorni za razvoj jakih cvjetova i cvjetnih pupoljaka. Ovakav pristup koji podrazumijeva kombinovanje fertirigacije sa folijarnom aplikacijom azota povećava efikasnost usvajanja azota od strane biljke, dok smanjuje količinu azota primjenjenu uobičajnim putem preko zemljišta.
Prije ovog tretmana u jesenjem periodu potrebno je suzbiti korove u voćnjaku. To možemo uraditi prostim košenjem ili primjenom herbicida. Razlog ovome je da se smanji potencijal korova u narednom vegetacionom periodu koji bi onemogućio nesmetan rast i razvoj voćke koju pripremamo za plodonošenje u narednoj godini. Korov ima plići korijenov sistem i uzima sebi hranu od đubriva koja su namijenjena gajenoj biljci.
U konvencionalnom voćarenju za suzbijanje korova koriste se razne vrste herbicida. Jedan od tih herbicida je na bazi glifosata. On ima translokaciono djelovanje i nije selektivan. Uobičajna doza ovog sredstva je 4 od 6 l/ha ukupne površine. S obzirom da se herbicid aplicira samo na rizosferu (zona tla uz korijen biljke što uključuje tkivo i samu površinu korijena koja je pod njegovim direktnim uticajem) ispod voća treba obratiti pažnju na njegovo doziranje.
U praksi se jako dobro pokazao u kombinaciji sa Deherbanom 2,4-D (2,4-diklorfenikosi) sirćetna kiselina 600 g/L. Preporučena doza za Deherban je 1l/ha. Treba pripaziti i ovaj tretman uraditi prije opadanja lišća da bi se herbicid mogao što bolje aplicirati na korove. Da bi aplikacija herbicida bila potpuna potrebno je dodati okvašivač u ovaj rastvor. Okvašivač smanjuje površinski napon kapljica vode i stim poboljšava dejstvo herbicida.
Poslije svih ovih radova potrebno je uraditi tretman na biljci bakarnim preparatima. Preporučuje se miješanje bakra sa mineralnim uljem radi boljeg prijanjanja za stablo i njegovog izrazitog ovicidnog djelovanja. U zavisnosti ponude na tržištu i finansiske moći proizvođača mogu se koristiti bakarna sredstva različitih formulacija.
Npr. Nordox 0,15% + Mineralno ulje 3% ili Bakarni oksihlorid 0,75% + M.U. 3% itd.
Poželjno je da temperatura vazduha bude od 12°C pa naviše i po mogućnosti da je vedar dan. Jon bakra pri toj temperaturi je aktivan (oko 2 sata) i ima svoje baktericidno i fungicidno djelovanje.
Kada se završe sve ove radnje i dođe do opadanja lišća može da se krene u zimsku rezidbu, piše Aleksandar Misita/pssrs.net