Dok mnogi sa radošću dočekuju ljetne pljuskove kao osvježenje, za proizvođače hrane oni mogu biti noćna mora. Višednevne ili višenedeljne kiše izazivaju prekomjerno zasićenje zemljišta vodom, gušenje korijenovog sistema, razvoj gljivičnih bolesti i u najgorem slučaju — propadanje cjelokupnog uroda.
Stručnjaci iz oblasti poljoprivrede, agronomije i baštovanstva izdvajaju niz proverenih mjera koje mogu spasiti biljke čak i u najtežim uslovima.
Problem: Voda stoji, biljke guše
Zemljište koje je neprekidno natopljeno gubi kiseonik. Korijenje biljaka ne dišu, a rezultat je trulež i opadanje listova. Prvi korak je fizičko uklanjanje viška vode.
Podignute gredice, koje su 15 do 30 centimetara iznad nivoa tla, omogućavaju bolji otok vode. Takođe, oblikovanje brazdi i kanalčića između redova može znatno pomoći kod odvodnjavanja. Na teškim zemljištima savetuje se bušenje drenažnih rupa duž međuredova — dubokih 20–25 cm — koje omogućavaju vodi da se slije dublje u zemlju, dalje od korijena.
Rahljenje – tiha tehnika spasa
Ukoliko zemljište stoji zbijeno, i dodatna vlaga stvara zloglasnu „koračastu“ barijeru, redovno rahljenje postaje neophodno. Ova jednostavna mera omogućava pristup vazduha do korenovog sistema i smanjuje rizik od pojave gljivičnih bolesti.
Malčiranje– prirodna barijera protiv viška vlage
Druga linija odbrane je korišćenje suve slame, sijena ili piljevine za prekrivanje tla. Ovaj metod, poznat kao malčiranje, upija višak vlage, sprječava stvaranje pokorice i štiti korijenje od direktnog kontakta sa zasićenom zemljom. Ipak, stručnjaci savjetuju da se ovakav materijal redovno mijenja, jer u suprotnom postaje leglo gljivica i bakterija.
Za kulture poput jagoda, tikvica i dinja preporučuje se dodatna izolacija plodova od tla korišćenjem dasaka, plastike ili specijalnih netkanih materijala.
Ishrana – kiseonik, ali i hraniva
Kiša ne samo da guši, već i ispira hraniva iz zemljišta, naročito azot. Biljke gube boju, slabije cvjetaju i teško formiraju plod. Zbog toga se preporučuje upotreba balansiranih mineralnih đubriva sa dodatkom kalijuma i fosfora, kao i folijarna prihrana — prskanje listova rastvorima bogatim mikroelementima.
Privremena skloništa – spas u zadnji čas
Ako se najavljuju nove padavine, a biljke su već pretrpile oštećenja, jedan od najbržih odgovora je pokrivanje biljaka agrotekstilom, ceradama ili prozračnim najlonima. Ovo privremeno rješenje smanjuje direktno kvašenje, a istovremeno omogućava protok vazduha.
Bolesti vrebaju – preventiva ne sme da čeka
Vlaga i visoke temperature su idealan recept za eksploziju bolesti – plamenjače, pepelnice, sive truleži. Zbog toga stručnjaci savjetuju redovno korišćenje biofungicida i prirodnih preparata.
Pročitajte: Kasna plamenjača u avgustu? Evo kako da zaštitite paradajz i spriječite štetu!
Kultura po kulturu – najosetljivije biljke
Na udaru su najviše: paradajz, krastavci, tikvice, paprika, kupus i jagode. One su osetljive na gušenje, trulež i brzo reaguju na klimatske stresove.
Reagujte odmah, ali promišljeno
Klimatske promjene sve češće donose ekstremne vremenske uslove — pa se i znanje baštovana mora adaptirati. Pravovremeno reagovanje, praćenje stanja zemljišta, balansirana ishrana i prevencija bolesti čine razliku između uspeha i potpunog gubitka.
Jer, kada priroda pokaže zube, znanje postaje najbolja zaštita.