Proizvodnja rasada povrtarskih biljaka jedan je od najvažnijih segmenata u proizvodnji povrća, jer od njega zavisi uspjeh cjelokupne proizvodnje. Savremena tehnologija proizvodnje zahtjeva upotrebu sadnog materijala, koji je po biološkim osobinama, fiziološkom stanju i fitosanitarnoj ispravnosti vrhunskog kvaliteta. Rasad je mlada biljka sa 4-10 stalnih listova, i predstavlja osnovu proizvodnje povrća u zaštićenom prostoru, a za toploljubljive biljke i na njivi i bašti. Propusti koji se naprave u ovom periodu, nije moguće kasnije ispraviti, jer samo dobar rasad omogućava sigurnu proizvodnju i zadovoljavajuće prinose, po kvalitetu i kvantitetu.
Proizvodnja rasada za većinu povrtarskih biljaka za ranu proizvodnju odvija se u zaštićenom prostoru sa grijanjem. Objekti bez dopunskog zagrijavanja koriste se za proizvodnju srednjeranog ili kasnog rasada. Osnovni faktori uspješne proizvodnje sadnog materijala povrća su: temperatura i relativna vlažnost vazduha, svjetlost, temperatura i sastav podloge u kojoj se proizvodi sadni materijal, voda, vegetacioni prostor i dr.
Rasad se može proizvoditi kao rasad „golih žila“ i rasad iz saksije i kontejnera. Rasad proizveden direktno u supstratu objekta, pred rasađivanje se čupa i odlikuje se slabijim kvalitetom. Rasad sa zaštićenim korjenovim sistemom je daleko kvalitetniji i omogućava biljkama nakon rasađivanja, da bez velikih stresova nastave dalje vegetaciju. Sjeme je prvi i osnovni faktor u proizvodnji rasada, koji nosi genetski potencijal i osnova je dobrog roda. Sjeme treba da bude zdravo, dezinfikovano, te da posjeduje sve propisane fizičke, hemijske i biološke parametre kvaliteta. Supstrat je sljedeći važan faktor, koji mora da pruži optimalne uslove za razvoj sjemena, da ima dobra fizička i hemijska svojstva, kao i dobro izbalansiran odnos makro i mikro elemenata. Kao takav omogućiće brzo i lako klijanje, nicanje, rast i razviće gajene biljke. Na tržištu se mogu pronaći gotovi supstrati, koji u sebi sadrže sve elemente neophodne za uspješnu proizvodnju rasada.
Pročitajte: Kada je pravi trenutak za sjetvu rasada?
Temperatura i relativna vlažnost vazduha su jedni od osnovnih faktora uspješne proizvodnje sadnog materijala povrća. Za vrijeme klijanja i nicanja temperatura većine povrtarskih biljaka treba biti oko 30°S, dok se u kasnijem periodu ta vrijednost snižava 10-ak stepeni, da ne bi došlo do izduživanja rasada. Nakon toga treba održavati na 20-ak stepeni do faze kaljenja rasada (7-14 dana prije rasađivanja), kada je niža. Jako je bitno da ne dolazi do velikih kolebanja temperature, kako bi se izbjegli stresovi, a optimum za većinu povrtarskih biljaka je u granicama 20-27°S. U toku noći tempratura treba da bude nešto niža ali ne ispod 15°S, a desetak dana prije rasađivanja oko 10°S. U periodu prije rasađivanja vrši se kaljenje rasada i njegova priprema za privikavanje na nešto drugačije uslove sredine nakon rasađivanja na stalno mjesto. Povećana vlažnost vazduha, visoka temperatura i smanjena osjetljenost biljaka utiče na formiranje nježnih i izduženih biljaka, koje su podložne napadu bolesti. Zbog prethodno navedenih činjenica zaštićeni prostor sa proizvodnjom rasada neophodno je svakodnevno provjetravati. Kada su hladni i vjetroviti dani provjetravanje se obavlja kratkotrajno, u najtoplijem dijelu dana, a tokom toplijih, proljetnih dana, provjetrava se duže.
Za proizvodnju rasada neophodno je dovoljno svjetlosti. Dužina dnevnog osvjetljenja trebalo bi da traje 14–16 sati, zbog čega se vrši dopunsko osvjetljenje, jer se time postiže ranije sazrjevanje plodova i veći prinos. U te svrhe koriste se obične, halogene ili natrijumove sijalice. Biljke rasada gajene pri lošijem osvjetljenju su blijede, izdužene, krte, slabo olistale i ne mogu biti osnova dobre proizvodnje.
Za normalan razvoj biljke potrebno je dovoljno vode. Biljke ne smiju trpiti nedostatak vode, ali i višak može biti štetan. Poželjno je da temperatura vode za zalivanje bude oko 18-20°S, da je hemijski i biološki čista. Važno je redovno zalivanje, ne često, bolje rjeđe sa većom količinom, kako bi se korijen biljaka dobro razvijao. Norma navodnjavanja je 5-10 l/m². Tokom hladnog perioda navodnjavanje se vrši svaki 5-7 dana, a kada otopli svakih 2-3 dana. Tamnozelen list rasada ukazuje na nedostatak vode, a svijetlozelen na suvišak vode.
Prilikom rasađivanja važno je da biljke rasada budu u određenoj fenološkoj fazi porasta, da imaju dobro razvijen korijen, čvrsto i kratko stabaoce i 4-10 intenzivno zelenih i dobro razvijenih listova. Suviše mlad rasad brzo se ukorjenjuje, ali sporije raste, dok suviše star rasad sporije obnavlja korijenov sistem i zbog toga se izvjestan broj listova suši. Zbog mogućnosti gubitaka, prilikom gajenja nepikiranog rasada uvijek se planira 20-25 %, a pikiranog 10-15 % biljaka više nego što je potrebno za jedinicu površine.
