Poplava ostavlja posljedice na obradive površine ali i na čitav eko sistem. Štete za stanovnike područja zahvaćenih poplavom su ogromne, od šteta kod stambenih i poljoprivrednih objekata do šteta u poljoprivrednoj proizvodnji.
Uticaj poplava je uopšteno štetan. Osim što dolazi do erozije površinskog, plodnog sloja, dolazi i do mehaničkog i hemijskog onečišćenja, a zadržavanje vode duže od uobičajenog štetno utiče na biljni pokrivač životinjski svijet.
Zelena salata, špinat, blitva, mladi kupus i luk koji su tokom poplava bili pod vodom ne smiju se koristiti u ishrani jer mogu prouzrokovati trovanja, a parcele na kojima je povrće bilo zasijano neophodno je zaorati što prije i zasnovati novu proizvodnju.
Najčešće dolazi do narušavanja uobičajene, prirodne ravnoteže i trebat će izvjesno vrijeme da se ona iznova uspostavi. Ne smijemo zanemariti niti razni naplavljeni otpad, ali on će se ipak lakše prikupiti nego što će se sanirati eventualna hemijska zagađenja
U poplavnim vodama završavaju pesticidi, gorivo za traktore, sadržaji septičkih jama, deponije stajskog đubriva.
Savjet poljoprivednicima “Potrebno je izostaviti dublje oranje dok se ne utvrdi nivo i vrsta onečišćenja koja su, moguće, prisutna nakon poplava. Tek nakon potrebnih analiza stručnjaci će dati i preporuke kako sanirati eventualna onečišćenja.”
PROČITAJTE:
Sistem za NAVODNJAVANJE biljaka pomoću PLASTIČNIH flaša
