Šesnaest država Evropske unije podržalo je predlog Slovenije i Portugalije da se uvede jasniji sistem obilježavanja geografskog porekla meda, kako bi kupci bili bolje informisani o tome šta kupuju.
To se prije svega odnosi na mješavine meda poreklom iz različitih država, koje su preplavile evropske radnje, a da kupci toga nisu ni svjesni. Ove dve države su u ponedeljak na sednici Savjeta za poljoprivredu i ribarstvo u Briselu predložile izmjenu ove direktive, koja sada predviđa tri oznake za obilježavanje ovog proizvoda. Tako oni koji proizvode ili pakuju med trenutno mogu na deklaraciji da istaknu neke od dozvoljenih oznaka. Recimo, „mješavina iz EU”, „mešavina koja nije iz EU” ili da označe kombinaciju ove dvije mješavine.
Evropska komisija će preispitati ove oznake i razmotriti reviziju postojećih pravila o označavanju meda. Jasno je da je povod za izmjenu direktive sve veći rast uvoza jeftinog meda iz Kine.
Prema podacima Eurostata, iz ove zemlje je u 2018. uvezeno 80.000 tona meda, što je 39 odsto ukupnog uvoza iz država koje nisu članice EU. Drugi najveći izvoznik na to tržište je Ukrajina, a sljede Argentina, Meksiko i Čile.
„Politika” je nedavno objavila da je evropsko tržište preplavljeno kineskim medom, odnosno mješavinama meda različitog porijekla. Riječ je proizvodu minimalnog kvaliteta, a bilo je slučajeva da je u jednoj tegli spakovan med iz čak deset država.
Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) podržava ovaj predlog.
– Nedavno je u Crnoj Gori organizovan skup saveza pčelara jugoistočne Evrope i svi smo se saglasili da je ovo najbolji način da se zaštite pravi med i pčelari – rekao je za Rodoljub Živadinović, predsednik SPOS-a.
On je dodao da je nelogično pravilo koje trenutno važi u EU – da je „dovoljno istaći da je riječ o mješavini meda iz EU ili van nje, a da se ne navede koliko kojeg meda ima u procentima i odakle potiče”.
Nedavno je u Hrvatskoj objavljeno da je u odnosu na 2015. broj pčelara smanjen za 41 odsto, a košnica za više od trećine. Razlog koji se navodi je to što i ova zemlja sve više prodaje med iz Kine. Uz EU, Kina je najveći svjetski proizvođač meda, ali tako nisku proizvođačku cijenu (koja je pre nekoliko godina iznosila 0,9 evra po kilogramu) nije moguće dostići ukoliko se poštuju principi pravilne proizvodnje za kvalitetan med, prenose hrvatski mediji.
Kina sa devet miliona košnica pokriva 36 odsto svjetske proizvodnje, a sljede Turska, SAD, Rusija i Iran. Spekuliše se da do ovako jeftinog meda ta zemlja dolazi tako što pčelari vrcaju nezreo med, koji se poslije toga u industriji dorađuje. U ranoj fazi med ima više enzima, ali i vlage, koja se posebnim metodama isušuje tako da se može dobiti proizvod minimalnog kvaliteta. Stručnjaci napominju da to nije vrhunski med koji je sazreo na prirodan način.
Nedavno je objavljeno da će za rješavanje sve većih problema u pčelarstvu Evropska unija od 2020. do 2023. izdvojiti 240 miliona evra, što je za 11 odsto više nego u prethodnom trogodišnjem periodu. Svaka država ima zadatak da izradi svoj nacionalni program, podržan od EU, iz čijeg će zajedničkog budžeta dobiti 50 odsto novca za pospješivanje proizvodnje meda.
Živadinović je za „Politiku“ objasnio da svaka država u Evropi ima dobar i kvalitetan med, ali da je sporno to što se on mnogo uvozi, pa se pčelarima više ne isplati proizvodnja. Tako, recimo, Njemačka proizvodnja pokriva svega 20 odsto domaćih potreba, dok ostatak uvozi. Ova zemlja uvozi još 100 odsto meda više od toga, zatim taj višak prepakuje i dalje izvozi. Kako kaže Živadinović, proizvođačka cijena meda ne može da bude ispod 2,5 evra u prosijeku.
Izvor: Politika
