Nedavno je predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao novu doktrinu prehrambene bezbjednosti Rusije. U njoj se precizira kako će iz sopstvene proizvodnje obezbeđivati svoje tržište mesom, mlijekom, voćem, povrćem i, naravno, žitaricama.
U naredna tri mjeseca nova ruska vlada će utvrditi plan realizacije ove doktrine. Kad je donošena vodilo se računa da se ne može govoriti o bezbjednosti zemlje ako se ne osiguraju dovoljne količine hrane.
A Rusija ima ambiciozne planove i da povećava izvoz hrane u desetak država. Velike količine žita se izvoze u Egipat i Tursku. Ambiciozni planovi predviđaju da se poveća broj obradivih površina. Nije nikakva tajna da su poslije raspada SSSR bila zapuštena brojna poljoprivredna dobra – kolhozi i sovhozi – što se odrazilo i na smanjenje proizvodnje. Sada vlasti žele da se na moderan način organizuje poljoprivredna proizvodnja kako bi prinosi bili na svjetskom nivou.
Zapadne sankcije 2014. imale su u tom smislu pozitivan efekat i stimulativno su djelovale na domaću proizvodnju hrane. Tako je, recimo, 2019. bila rekordna proizvodnja šećerne repe, suncokreta i soje. Posljednjih godina stalno je proizvodnja žitarica veća od sto miliona tona.
Da uložena sredstva u pravljenje staklenika daju rezultate pokazuje i to da sada u toku cijele godine u ruskim samoposlugama i na pijacama ima svježeg povrća i salata.
U ruskoj vladi ističu da Rusija stimuliše svoju poljoprivredu ne samo da bi obezbjedila dovoljne količine hrane za građanstvo, već i za izvoz. U 2019. izvezeno je hrane u vrijednosti 25 milijardi dolara, što je za milijardu više od plana.
Izvor: novosti.rs
