Rovaci, žičnjaci i grčice spadaju u red najopasnijih zemljišnih šetetočina povrća. Ove štetočine na napadnutom polju izgrizaju u tlu sjeme ili klice; stoga biljke ne niču i sklop je prorijeđen. Na već izniklim biljkama može biti progrižen vrat korijena ili oštećeno korijenje, tako da žute, venu i ugibaju.
ROVAC (Gryllotalpa gryllotalpa)
Opasan je u staklenicima, plastenicima, rasadnicima i na otvorenom polju. Najveće štete nanosi u proljeće, tako što kopa plitke hodnike ispod površine zemljišta i pri tom izgriza posijano sjeme i klicu, pa biljke ne niču, ili kod mladih biljaka oštećuje korijen ili ga pregriza u visini korijenovog vrata. U krtolama krompira izgriza duboke rupe.
Imaga rovca se roje tokom juna, a potom ženka na kraju hodnika pravi proširenje gdje polaže 300-600 jaja. Larve se pile nakon 1-3 nedjelje, najčešće u julu i buše svoje hodnike na sve strane. Rovac početkom ili krajem septembra u zavisnosti od temperature se povlači na prezimljavanje. Prezimljava u stadijumu larve na toplijim mjestima, najčešće u stajnjaku, kompostu ili dublje u zemljištu (40-100cm).
Kritičan broj za suzbijanje štetočine je 1 larva ili imago/m2. S obzirom da rovac prezimljava na toplijim mjestima, ta osobina može da se iskoristi za njegovo suzbijanje mehaničkim ili fizičkim mjerama, posebno na manjim površinama. Ovaj način suzbijanja se primjenjuje neposredno prije povlačenje rovca na prezimljavanje, ukopavanjem stajnjaka na više mjesta. Agrotehnička mjera borbe za suzbijanje štetočine je obrada zemljišta koja omogućava rušenje hodnika i izlaganje jedinki dejstvu predatora. Takođe, može da se koristi metoda rasturanja otrovnih mamaka.
Efikasnost u suzbijanju može da se postigne primjenom granuliranih zemljišnih insekticida. Granule se ravnomjerno rasture po površini zemlje, a zatim se unesu u supstrat do dubine 10cm.
Suzbijanje u već zasnovanim zasadima i kulturama je mnogo teže i manje efikasno, nego preventivna primjena u predsjetvenoj pripremi zemljišta. Primjena insekticida u toku vegetacije nije ravnomjerna i javlja se problem poštovanja vremena karence u kulturama sa kratkom vegetacijom. Tako da preporuka je preventivna primjena u predsjetvenoj pripremi zemljišta, posebno kod podizanja višegodišnjih zasada.
Pročitajte još: 10 prirodnih načina za borbu protiv rovca
ŽIČNJACI
Larve skočibuba (žičnjaci ili žičari) ubrajaju se u grupu ekonomski najvažnijih pozemnih dijelova biljaka.
Hrane se brojnim gajenim i korovskim biljkama. Praktično nema biljne vrste koju ove štetočine ne ugrožavaju.
One u zemljištu mogu oštećivati zasijano sjeme i klijance biljaka, te biljke ne niču i usjevi ostaju prorijeđeni. Kod poniklih ili rasađenih biljaka žičnjaci oštećuju korijen ili korijenov vrat biljaka, uslijed čega one žute, venu i propadaju.
Takođe, tokom čitave vegetacije ubušuju se i prave hodnike kod korijenasto-krtolastog povrća (mrkva,krompir,celer…). Pored smanjenja prinosa, ovako izgriženim i izbušenim proizvodima se smanjuje kvalitet i teže se prodaju. Osim toga, ovako oštećeni proizvodi teže se čuvaju i podložni su truljenju.
Kod nas poznato je više vrsta skočibuba, a među njima naročito Agriotes ustulatus Schall., A. sputator L. i dr.
MJERE ZAŠTITE
Manjem broju žičnjaka u zemljištu doprinosi pravilan plodored, češća obrada zemljišta, uništavanje korova, brzo uklanjanje i zarovanje žetvenih ostataka, naročito poslije gajenja strnih žita i dr.
Gajenje strnina uzastopno 2-3 godine na jednom polju doprinosi povećanju broja ovih štetočina u zemljištu.
Da bi izbjegli ili umanjili štete od žičnjaka potrebno je prije sjetve ili sadnje izvršiti pregled zemljišta, kopanjem jama veličine 50x50x50 cm, ravnomjerno raspoređenih na parceli. Broj jama se određuje na osnovu veličine parcela i tako da se, u prosjeku, na svaka dva hektara pregleda po jedan uzorak zemljišta. Na parcelama od 5 ha potrebno je pregledati 5-10 jama. Ako se nakon pregleda nađe u prosjeku, više od jednog žičnjaka po metru kvadratnom, potrebno je pristupiti hemijskim mjerama zaštite.
Suzbijanje se sprovodi kao i kod rovaca upotrebom zemljišnih insekticida.
Kod krompira, kako bi se što više zaštitile buduće mlade krtole, bolje je unošenje insekticida obaviti poslije sadnje, a prije zagrtanja.
Na manjim površinama, baštama, insekticidi se mogu rasuti i ručno (sa rukavicama) po čitavoj površini, ili samo dužinom redova. Po nicanju ili rasađivanju biljaka, suzbijanje žičnjaka je otežano i rijetko se kada postižu dobri rezultati.
GRČICE
Larve gundelja (grčice) prezimljavaju u zemlji i pripadaju grupi veoma značajnih štetočina gajenih biljaka.
Štetne su uglavnom samo larve, koje su zgrčene u vidu slova “C”, zbog čega su i poznate pod imenom grčice. One kao i žičnjaci napadaju podzemne dijelove biljaka. Započinju s intenzivnom ishranom kada temperature tla dosegnu od 8 do 10 °C.
Korijeni mladih biljaka često bivaju pregriženi, a na starijim se uočavaju manje ili veće izgrizotine najčešće u obliku jama. Oštećene biljke venu, postepeno se suše i uginjavaju ili zaostaju u porastu.
Odrasli insekti se pojavljuju u aprilu čim temperatura zraka prijeđe 20 °C te se hrane lišćem stablašica i grmova. Od voćnih vrsta najradije napadaju trešnju, marelicu, kupinu, malinu i jagodu, a ponekad mogu uzrokovati potpuni golobrst. Ženke gundelja u nekoliko navrata odlažu jaja u tlo, najradije na oranicama i vrtovima.
Koristite prirodne mjere zaštite
Što se tiče zaštite, samo se u rijetkim slučajevima sprovode hemijska tretiranja. Treba prihvatiti biološku ravnotežu i ne treba uništavati sve za što mislimo da pravi štetu, a gundelji u iznimno rijetkim slučajevima nanose veće štete. Takođe, oni su bitna karika u biološkom lancu i hrana za brojne ptice, a njihovi prirodni neprijatelji su ježevi, krtice, rovci, vrapci i čvorci.
Odbija ih i bijeli luk pa se kao međuusjev na gredicama preporučuje njegova sadnja iako u nekim slučajevima mogu napasti i njega. Kako neizmjerno vole korijenje salate, upravo nju možemo koristiti kao mamac i posijati na ivice gredica kako bi se grčice ondje hranile, te ih tako odvratili od ostalog povrća.
Ukoliko ih u zasadu ili povrtnjaku nemate puno, možete ih iskopati i sakupiti, a preporučuje se i češće rahljenje i okopavanje zemljišta.
Hemijsko suzbijanje se sprovodi u veoma rijetkim slučajevima
Grčice gudndelja, za razliku od štetočina koji oštećuju nadzemne dijelove biljke koje lako uočavamo i suzbijamo kurativno, cijeli ili veći dio života provede u tlu, teško se i na vrijeme uočavaju pa se suzbijanje mora provoditi preventivno – prije ili sa sjetvom. Ukoliko nakon sjetve ili nicanja usjeva nastanu štete, nema mogućnosti suzbijanja.
Kada se nađe više od jedne grčice po m² mogu se sprovesti mjere zaštite prije, odnosno za vrijeme sadnje unošenjem u granulisanih zemljišnih insekticida.
