Trave, korovi, začini, soda i kreč mogu da prihrane voćke nakon berbe i idealna su zamjena za bakarna sredstva u zimskom prskanju.
Iako je nastupila jesen još uvijek mogu da se beru listovi maslačka, gaveza, koprive, paprati, hajdučke trave i preslice. Uzmite veliko bure od na primjer 150 do 200 litara i stavite na dno 15 – 20 kilograma gore navedenih biljnih vrsta. Dolijte do vrha vodu – najbolje kišnicu i ostavite da odstoji 15 do 20 dana, uz povremeno miješanje.
U drugo bure stavite lukovicu od crvenog i bijelog luka, zatim pelin, mljeveni biber i čili papriku. Dovoljne su dvije kese lukovice i pelina i po 250 grama bibera i čili paprike na 150 do 200 litara vode. Takođe, ostavite da odstoji oko tri sedmice i povremeno mješajte.
Rastvor bogat mineralima i vitaminima
Pomiješajte po 1l tečnosti, iz oba bureta, u prskalicu zapremine deset litara i tretirajte stabla dok nije spao list sa voćaka. Dodajte i malu kafenu šolju jestivog ulja, kako bi se omogućilo bolje prianjanje na površinu lišća, grana i debla. Ako imate veću prskalicu povećajte doze proporcionalno zapremini. Potrebno je dobro procijediti tečnosti iz buradi da ne bi došlo do začepljenja dizni.
Ne morate da potrošite svu količinu pripremljenog rastvora u buradima, koja bi trebalo da budu plastična ili drvena. Tokom zime doći će do potpune razgradnje biljnog tkiva i na dnu će ostati samo mali talog. Voda će biti tamna i bogata korisnim mineralima i vitamina tako da isti postupak možete ponoviti u proljeće naredne godine, malo prije cvjetanja voća.
Odradite i tretman sodom
Korovi i trave idealni su za prihranu dok luk, pelin i začini, osim hranjljivih materija, utiču i na populaciju štetnih insekata koji su tek položili jaja na stabla, a svojim mirisom djeluju i odbijajuće na odrasle jedinke.
Ipak, prije ove aktivnosti, uzmite sodu bikarbonu i sa njom tretirajte listove i drveće. Ako imate hektar voćnjaka, dovoljna su dva kilograma sode na 1.000 litara vode. Ova mjera dobra je za dezinfekciju stabala nakon berbe. Poslije sode upotrijebite gore navedene trave, povrće i začine.
Dodajte organski bor – važan je u oplodnji
Dodavajući organski bor, možete da izbjegnete upotrebu bakarnih sredstava u zasadima jer bakar (Cu), iako je dozvoljen u ekološkoj poljoprivredi, zagađuje zemljište i može da bude štetan za ljude i životinje, ako dospije na vodene površine. Inače, dozvoljena su četiri kilograma Cu godišnje, po hektaru.
Kopriva ima azota u sebi, maslačak bakar, gavez fosfor i kalijum, preslica silicijum, paprat kalijum, a hajdučka trava je dobar dezinficijens. Svemu ovom možete da pridodate i organski bor koji ćete nabaviti u poljoprivrednim apotekama, a doza je 1l na 500 litara vode. Bor je ključan mikroelement u oplodnji voća.
Dobri stari kreč
Kada opadne list, poželjno je rasuti kreč oko stabala da bi se smanjio infektivni potencijal gljivica na opalom lišću, a ukoliko su u mogućnosti, voćari mogu da tretiraju krečom kompletna stabla jer je primijećeno da je u narednoj vegetaciji, potreban manji broj tretmana protiv insekata i gljivica. Kreč je i odličan dezinficijens.
On kod insekata nagriza meko tijelo, čak utiče i na odrasle jedinke koje imaju oklop, guši ih zbog čega one ugibaju. Dodajte mu i so da bi bolje prianjao na površinu stabla. Samo pripazite, da ga ne stavljate u velikim dozama, kako ne bi došlo do alkalizacije tla. Dovoljno je 150 – 200 kilograma po hektaru, ako se rasipa, a rastopljenog u vodi oko 50 kilograma na 1.000l vode, ukoliko se tretira cijelo stablo.
Izvor: agroklub.ba
PROČITAJTE:
Vrijeme i pravilan način sadnje voćaka!
Priprema krčevina i šikara za podizanje novog voćnjaka
Jesenje prskanje voćaka UREOM donosi krupnije i slađe plodove
