Stajsko đubrivo je vrlo kvalitetno đubrivo koje sadrži azot, fosfor, kalijum, kalcijum i magnezijum.
Dobro pripremljeno zrelo stajsko đubrivo sadrži do 35% humusa.
Zanimljivo je da jedno govedo težine 500 kg može proizvesti godišnje do 20 tona stajskog đubriva, konj oko 10 tona, svinja oko 2 tone. U najkvalitetnije svakako spada đubrivo peradi i goveđe dok svinjsko nije baš kvalitetno. Stajsko đubrivo je više azotno i kalijumovo, a manje fosforno đubrivo.
Za kvalitetno đubrenje poljoprivrednih površina stajskim đubrivom trebalo bi pravilno rasporediti oko 30 t/ha. Ova se hraniva nalaze u organskom obliku te im je potrebno duže vrijeme da postanu preistupačna biljkama.
Pročitajte: Treset – kvalitetno organsko đubrivo
Iskorištenost je u:
- 1 godini 50%
- 2 godini 30% i
- 3 godini 20%
U fecesu su uz vodonik, kiseonik i ugljenik, najzatupljeniji spojevi azot, fosfor, kalcijum i kalijum. Radi zaštite zdravlja ljudi i životinja, đubre treba biti od staje udaljeno najmanje 50 m, od stambene zgrade najmanje 100 m, a od bunara najmanje 50-100 m.
Đubre mora biti nizvodno od bunara! Dubina đubreta treba biti od 1 do 1.5 m. Odgovarajući pad dna đubreta iznosi 2-3% (2-3 cm na svaki dužinski metar). Đubre se slaže do visine od 2 m. Potrebna površina iznosi 4.8 – 8.3 m3 po grlu (~5-8m3/grlo). Kako je đubrivo potencionalni nosioc i rezervoar uzročnika raznih oboljenja, ima veliki značaj s epizootiološkog i epidemiološkog stajališta.
Preživljavanje patogenih bakterija u đubrivu zavisi od temperature, pH, vlažnosti, vrsti mikroorganizama. Tako na primjer uzročnik HOC-a preživi 2 nedjelje na pašnjaku, salmonele u istim uslovima prežive i do godinu dana.
Pročitajte: Đubrivo skraćuje brazdu i umanjuje prinos pšenice
Razgradnjom đubreta nastaju različiti plinovi (amonijak, sumporovodonik, indol). Ti plinovi imaju neugodne mirise, a mogu izazvati i oštećenja kod ljudi i životinja koji su im dugo izloženi. Neugodni mirisi nastali razgradnjom se šire na velike udaljenosti, čak i do 5 km.
Čvrsto đubrivo ne zagađuje tlo. Tekući đubrivo koji se prska u obliku vještačke kiše može zagaditi vode temeljnice (patogeni mikroorganizmi!) i izazvati degradaciju tla (razvoj truležnih procesa).
