Šta su KNIP SADNICE i da li su dobar izbor za jesenju sadnju voća?

Knip sadnice predstavljaju dvogodišnje sadnice sa već formiranim rasporedom grana. Karakteriše ih veliki porast voćaka već u prvoj godini gajenja. Pozna jesen ili rana zimska sadnja voćaka je najbolji izbor od čega zavisi uspjeh, pravilan rast i plodonošenje voćnih kultura. Novembar je mjesec najpogodniji za podizanje (sadnju) novih zasada voćaka. Jesenja sadnja je mnogo bolja od proljećne. Proizvođači moraju imati na umu da se sve greške napravljene prilikom podizanja voćnjaka više nikada ne mogu popraviti, pri čemu izazivaju smanjenje produktivnosti i ekonomsku štetu u voćnjaku. Važno je da se ne sadi u smrznutu i previše vlažnu zemlju. Kvalitet sadnog materijala je jedan od najvažnijih faktora uspješne voćarske proizvodnje. Ko štedi na sadnicama može izgubiti na prinosima. Od toga zavisi brzina stupanja zasada u period pune rodnosti i ostvarivanje visokih prinosa, pa i vraćanje uloženih sredstava.To su sadnice koje imaju dobro razvijen korjenov sistem i nadzemni dio sa određenim brojem prevremenih grančica. Postojanje prevremenih grančica sa određenim položajem i odgovarajućom razvijenošću, predstavlja osnovu za formiranje uzgojnih formi.

Razvijen korjenov sistem

Voćne sadnice moraju imati korjenov sistem sa najmanje pet osnovnih žila, a sadnice oraha najmanje tri osnovne žile. Dužina svake žile mora da iznosi najmanje 20cm. Dužina nadzemnog dijela sadnica jabuke, kruške, dunje, šljive, kajsije, trešnje i badema mora da iznosi najmanje 1m, breskve, višnje, kruške na dunji, jabuke na slabo bujnim podlogma i lijeske najmanje 70cm, a oraha 140cm. Prečnik sadnice neposredno iznad spojnog mjesta ne smije biti manji od 10mm, a presjek spojnog mjesta treba da bude zarastao najmanje 40%.

Pročitajte: Jednogodišnje ili dvogodišnje voćne sadnice? ŠTA IZABRATI PRILIKOM SADNJE?

Kod ovakvih sadnica moguće je plodonošenje već u prvoj godini nakon sadnje. Najčešće su to Knip i one su najbolji izbor. Te sadnice imaju dobro razvijen korjenov sistem i nadzemni dio sa 5 pa čak do 12 rodnih granica. Sa većim brojem prevremenih grana i snažnijim korjenovim sistemom predstavljaju kvalitetniji sadni materijal u odnosu na jednogodišnje bez prevremenih grana i okulante. Često se na terenu dešava da dolazi do sušenja kompletnih novih zasada jer sadni material nije bio u redu, pa dolazi do presađivanja novih sadnica pri čemu su gubici višestruki. Da bi se ovakve greške izbjegle, veoma je važno provjeriti poreklo sadnica, rasadnika i zahtjevati prateću documentaciju o sortnoj i zdravstvenoj čistoti.

Potrebna dokumentacija prilikom kupovine sadnica

• Sertifikat o proizvodnji sadnog materijala (fotokopija),
• Uvjerenje o zdravstvenom stanju sadnog materijala (fotokopija),
• Deklaracija (original) izdaje prozvođač odnosno prodavac,
• Otpremnica (original) izdaje prozvođač odnosno prodavac, ,
• Račun (original) izdaje prozvođač odnosno prodavac,
• Uvjerenje o zdravstvenom stanju pošiljke bilja u unutrašnjem prometu (transportno uvjerenje) (original), izdaje fitosnitarni inspektor.

Ova dokumentacija je naročito bitna i prilikom konkurisanja za podsticajna sredstva za podizanje višegodišnjeg zasada voća.

Pročitajte: Zaštita mladih voćnjaka u zimu

Kako postupiti sa sadnicama

Sa sadnicama treba postupati krajnje oprezno, da se ne bi prilikom rukovanja mehanički oštetile, osušile, izmrzle ili pomešale sorte. Da ne bi došlo do svega ovoga, mora da se uradi sljedeće: sadnice od dobavljača uzimati (ako je tehnički izvodljivo) odmah nakon vađenja, izvršiti kontrolu stanja sadnica, prilikom utovara voditi računa da sadnice budu pravilno slagane u prevozno sredstvo da se mehanički ne oštete i da se do mjesta sađenja transportuju što je moguće brže. Veće količine sadnica transportuju se hladnjačama ili kamionima sa ciradom. Sadnice ne treba transportovati po mrazu. Ako su sadnice duže vrijeme transportovane onda njihov korijen prije sadnje treba potopiti u čistu vodu i u njoj držati 12-14 sati, kako bi se iste osvježile. Ako se iz bilo kog razloga desi da se sadnice ne posade odmah poslije preuzimanja, onda ih treba dobro utrapiti i obezbijediti od isušivanja, izrmrzavanja, glodara, stoke i neželjenih posjetilaca. Novembar je mjesec najpogodniji za podizanje (sadnju) novih zasada voćaka. Autor: Milena Zafirović Stojanović, PSSS