Ustaljeni naziv u BiH je haskap i vrlo često sibirska borovnica. Radi se o jagodičastom voću, listopadnom grmu koje naraste i do 3 metra u visinu sa plavim modrim plodovima, na prvu sličnim šljivi duguljastog oblika oko 3 grama težine.
Izraz zbunjenog lica, nesigurnosti šta vas se to pita i doza zainteresovanosti je obično reakcija kada vas u BiH pitaju, uzgajate li haskap na svome imanju!? Blaženi osmjeh i spontano onako narodski slijedi protupitanje: šta je ba haskap!? Oni koji su malo istraživali, osim izraza haskap, nailazili su na razne druge nazive poput kamčatska borovnica, sibirirska jagoda, medna borovnica, kozja krv, modra kozokrvina. Ustaljeni naziv u BiH je haskap i vrlo često sibirska borovnica. Radi se o jagodičastom voću, listopadnom grmu koji naraste i do 3 metra u visinu sa plavim modrim plodovima, na prvu sličnim šljivi duguljastog oblika oko 3 grama težine.
Prve komercijalne plantaže u Japanu
Svoju priču haskap je započeo u hladnim sjevernim predjelima istočnog Sibira, poluotoka Kamčatka i dalje se širio prema Aljasci, Kanadi i Japanu. Da se naslutiti da ova biljka podnosi ekstremne zimske uvjete, tako da joj ne smeta ni temperatura čak ispod – 40°C. Izuzetno visoka koncentracija antioksidansa, minerala i vitamina u plodu razlog je podizanja prvih komercijalnih plantaža haskapa još prije sedamdesetak godina na najsjevernijem japanskom otoku Hokaidu. Starosjedilački narod Japana smatrao je da haskap produžava život, cijeneći i dajući ogroman značaj iz zdravstvenih razloga ovoj biljci, a sama riječ “haskap” na Ainua straosjedilačkom jeziku znači “mnoštvo poklona sa grane”.
Ima li u BiH haskapa?
I dok su još pod okriljem sovjetske zastave Sovjeti u svemir nosili sok od haskapa, smatrajući ga izuzetno zdravim, astronauti su ga prozvali “kraljevskim pićem” u BiH je ovo jagodičasto voće nekoliko decenija poslije i dalje totalna nepoznanica. Ne treba se baviti razlozima, već mogućnostima, tradicijski pristup poljoprivredi, ustaljene sorte voća karakteristične za ovo podnevlje, klima, ali i potreba na tržištu nisu baš davali mnogo prostora novim vrstama i sortama voća.
I dan danas na spomen neke nove sorte, mnogi prilaze sa dozom ogomne opreznosti. Razumljivo, svako podnevlje ima svoje karakteristike i pruža mogućnosti uzgoja za one sorte koje se prilagođavaju. Dunumi pod zasadom haskapa u BiH za sada se mogu nabrojati na prste dvije ruke. Ipak istraživanjem i pregledom da se zaključiti da ova biljka tek “ulazi” u BiH i počinje se razmišljati o komercijalnim zasadima i uzgoju haskapa. Planinsko brdovita konfiguracija terena sa oštrim zimama, pogodnim tlom i dovoljnim količinama vlage za sada je jedino primamljivo za ovu biljku. Još uvijek nema organizovanog otkupa, dogovorenih kooperantskih proizvođača niti otkupljivača koji će plod haskapa plasirati dalje na vrlo tražena evropska tržišta. Tako da trenutni zasadi haskapa u BiH su više istraživačkog karaktera, hobi ili kao vrtna biljka, još uvijek nemoguće govoriti o komercijalnoj proizvodnji.
Održan prvi sastanak na temu proizvodnje haskapa u BiH
Na nedavno održanom sajmu “Jesen u Visokom” priliku da razmijene iskustva, i prvenstveno da se upoznaju sa proizvodnjom haskapa na jednom mjestu su imali predstavnici slovenačke firme koja se bavi otkupom haskapa u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji sa predstavnicima nekoliko udruženja poljoprivrednika i zadruga pretežno iz regije srednje Bosne, koja je i najzanimljivija za uzgoj haskapa.
Ostaje da se vidi da li će parametri poput 4.000 KM ulaganja za nasad 1 dunuma, siguran otkup sa zagarantovanom cijenom i povoljnim kreditnim linijama biti dovoljno dobar razlog da se krene u ovu proizvodnju. S jedne strane iskustvo u ovoj proizvodnji i druge strane za koju je ova biljka totoalna nepoznanica, dijalog je rezultiralo nekim prvim dogovorima i idejama. Sljedeći korak je upoznavanje sa tehnologijom uzgoja, odlazak zainteresovanih poljoprivrednika u Sloveniju u obilazak zasada, i novi skup edukativnog karaktera za sve zainteresovane proizvođače u BiH kao i eksperimentalni zasadi haskapa na nekoliko lokacija je ipak pokazatelj da bi se moglo kako se to kaže ovdje “pročuti” za ovo voće u budućnosti.
Izvor: Agroklub.ba
