Veliki broj ptica je koristan. Ipak, neke ptice nanose štete u voćnjacima, povrtnjacima ili u ratarskim usjevima.
Ptice iskopaju posijano sjeme
U proljeće, nakon sjetve, fazan, gačac, vrane, divlji golub i druge vrste ptica iskopavaju posijano sjeme, klijance i otkidaju vrhove mladih biljaka, čime remete zadati sklop i direktno utiču na prinos zrna. Na primjer, u vrijeme nicanja, jedan fazan dnevno izvadi, u prosjeku, 15-20 g semena.
Štete u kukuruzištima
U drugom dijelu vegetacije, ptice oštećuju klipove kukuruza od mliječne zrelosti pa do punog sazrijevanja.
Štete na kukuruzu, u periodu mliječnog zrenja, od poljske vrane (gačac), na primjer, mogu iznositi i do 300 kg/ha.
Na manjim parcelama prinosi, nerijetko, bivaju i prepolovljeni i tada se oštećeni klipovi nalaze nepravilno razbacani po čitavom polju.
Na velikim parcelama obično bivaju oštećeni klipovi u nekoliko prvih ivičnih redova.
Najviše su ugroženi usjevi u blizini naselja i šuma, i uopšte, u rejonima gde se smjenjuju obradive površine sa pošumljenim terenima.
Ptice ne ubijati!
Da bi se umanjile i spriječile štete, ptice ne treba ubijati, nego protjerivati sa usjeva, koristeći razne raspoložive mjere.
U svrhu odbijanja ptica, na manjim površinama koriste se razni zvučni signali i strašila u obliku čovjeka ili ptica grabljivica, zatim razvučene plastične trake iznad usjeva, obojene srebrnasto ili žuto i dr.
Štete od ptica na usjevima, prije svega od fazana, mogu se umanjiti i rasturanjem zrna kukuruza ili drugog zrnevlja po ivicama parcela. Ova mjera se povremeno ponavlja, sve dok ne prođe opasnost po biljke.
Veoma je loša i neprihvatljiva praksa da se za ovu svrhu koristi tretirano sjeme otrovnim preparatima, jer ovim putem, usljed trovanja ptica, lovne i druge divljači, dolazi do šteta nesagledivih razmjera.
Sjemena sa repelentima za ptice
Na parcelama gde su česte štete u početku vegetacije preporučuje se sjetva tretiranog sjemena sa repelentima za ptice.
Za ovu svrhu, u našoj zemlji je registrovan preparat na bazi metiokarba (Mesurol FC -500, u količiniI 1,01 na 100 kg semena).
Osim toga, zasejano sjeme koje je tretirano insekticidima deluje, takođe, u izvesnoj mjeri, odbijajuće na ptice. Takvo sjeme, prilikom sjetve, zbog mogućeg trovanja ptica i divljači, nikako ne smije ostati na površini zemljišta.
Manjim štetama od ptica doprinose i sve mjere koje pospješuju brzo klijanje i nicanje i prolaženje klijanaca kroz osjetljive faze razvoja (dobra priprema zemljišta, što kraći rok sjetve, sjetva na optimalnu dubinu, ujednačeno i brzo.
PROČITAJTE:
Bolesti mrkve i sredstva zaštite
Šta je samoodrživ povrtnjak i kako da ga podignete?
Ovako zalivajte krastavac i očekujte dobre rezultate
Zašto je ORAH otrovan i zašto se ne smije SADITI u blizini KUĆE?
