Smola koju luče četinari, kako bi se zaliječili od povreda i zaštitili od napada štetnih insekata, blagotvorno djeluje i na ljudski organizam. Gorštaci je često koriste za „prvu pomoć“ prilikom povreda na radu, ali to nije jedina korist od nje. Uz pomoć ove ljepljive, ugljovodonične materije, može se brzo potpaliti vatra ili zaštititi obuća i odjeća od vlage, a od smole se prave i boje, sapuni, parfemi, nakit, lijekovi.
Smola je biljna tečnost blago žute ili smeđe boje, najčešće bez mirisa. Osim toga što ima antibakterijska, antiseptična, adstrigentna i protivupalna svojstva, ona može i da zaustavi odliv krvi kada se nanese na ranu. Za ljekovita svojstva smole zna se od davnina, ali danas tek rijetki prave meleme od nje.
Pročitajte: Moć prirode: Gdje se i kako koristi SMOLA?
Pouke starog vidara
Starina Milutin Šaponjić (83) iz Amzića kod Nove Varoši jedan je od posljednjih narodnih vidara na prostoru Starog Vlaha koji koristi ovaj dar prirode. Pored toga što besplatno i uspješno liječi posjekotine i rane melemima od smole i drugog šumskog bilja, on ne krije recept, već ga nesebično dijeli svima koji vjeruju u iscjeliteljska svojstva planinskih trava i šumskog bilja.
-Četinari smolom sami sebi vidaju rane. Na mjestu gde im je sjekirom posječena grana ili su im na drugi način oštećeni stablo i kora, oni luče sok koji se potom stvrdne i tako stvara zaštitni sloj preko povrede i pomaže u njenom zaliječenju. Na gotovo isti način smola djeluje i kada se nanese na posjekotinu ili uboj kod ljudi. Kako bi melem bio što efikasniji, smola se često miješa sa drugim ljekovitim biljem. Ja koristim zovu – priča nam Milutin.
Pročitajte: Borova smola – Zašto je toliko cijenjena i kako se sakuplja
Koliko god lijepo i privlačno izgledala, šuma je uvijek puna opasnosti, a rad u njoj je posebno težak. Drvosječe i rabadžije koje se posjeku i povrede obarajući i izvlačeći stabla iz vrleti, umjesto kod ljekara, pravo iz šume odlaze kod Milutina. A on već gotovo šest decenija, na planinskim proplancima i u šumi sakuplja sve što je potrebno za melem i pomaže narodu, ne tražeći pritom za svoje usluge bilo kakvu materijalnu nagradu.
Pored šumskih radnika u njegovom domaćinstvu, meleme za rane traže i seljaci, domaćice i građevinci – svi koji su posjeku i ozlede na radnom mjestu ili tokom kućnih i poljskih radova.
