Spelta, poznata i kao krupnik, je genetski predak pšenice. Skromnih je zahtjeva prema zemljišnim i klimatskim faktorima. Veoma otporna na bolesti i štetočine, kao i na niske temperature, odličan izbor za ekološku poljoprivredu.
Spelta visoko vrijedan proizvod
Dugo je bila zaboravljena žitarica, ali je posljednjih dvadesetak godina ponovo na njivama. Spelta je “zlata vrijedna”. Sadržaj proteina je blizu dvadeset procenata u zrnu, pa je među najbogatijim u proteinima u odnosu na ostale žitarice. Idealni odnos minerala, bjelančevina, ugljenih hidrata i masti, uz vitamine (skoro sve iz grupe B vitamina, pa D i E) i celulozu, čini sjeme ove žitarice riznicom zdravlja. U zrnu su i vrlo važni selen, cink, kalcijum, magnezijum i fosfor. Preporučuje se alergičarima i svima koji imaju probleme sa varenjem.
Speltu možemo gajiti i za ishranu životinja u smješama sa jednogodišnjim mahunarkama. Biomasu možemo iskoristiti za kabastu stočnu hranu.
Pročitajte: PIR ili SPELTA – Po čemu se ova izuzetna žitarica razlikuje od pšenice?
Sjetva spelte
Ova ozima žitarica uspijeva i na siromašnijim zemljištima, ali joj više odgovaraju plodna, uz pH blago kisela, umjerene vlažnosti. Dobro podnosi više terene.
Dobri predusjevi su mahunarke, posebno jednogodišnje, hibridi kukuruza kraće vegetacije, suncokret, šećerna repa ukoliko se ne kasni sa vađenjem, krompir, zob.
Osnovnu obradu obaviti do tri nedjelje prije sjetve na dubini 20-25 cm.
Predsjetvana priprema podrazumijeva obezbjeđivanje dobre strukture zemljišta kako bi se stvorili povoljni uslovi za ujednačeno nicanje.
