Zbog visokih temperatura ove godine očekuje se ranija pojava rutave bube, a zbog poklapanja njene pojave s letom pčela, otežano je suzbijanje.
Proljeće nam je ove godine stiglo prije nego što smo očekivali. Polako se budi vegetacija, a s njom i brojne štetočine među kojima je i rutava buba (Epicometis hirta) koja uzrokuje velike štete cvjetnim biljnim vrstama, a naročito voću.
Ona se posljednjih godina pojavljuje sve češće, a pripada porodici Scarabiadae i smatra se da je azijskog porijekla. Imago je veličine od 8 do 12 mm, crne boje i obrastao bijelim ili žućkastim dlačicama, a na pokrilju ima bijele mrlje. Hrani se cvjetnim organima biljaka pa zbog uništenih prašnika i tučaka ne dolazi do zametanja plodova.
Njegove larve su veličine oko 15 mm. Prezimljuje u odraslom obliku u tlu, a ima jednu generaciju godišnje. Ženka položi od 20 do 30 jaja u tlo na dubinu od 5 cm. Iz jaja se nakon dvije sedmice, zavisno od uslova, pojavljuju larve koje žive u površinskom dijelu tla, hrane se biljnim ostacima i ne uzrokuju štetu. Nakon dva do tri mjeseca larva se učahuri i pojavi se odrasla jedinka tokom avgusta. Odrasle jedinke ostaju u tlu i prezimljavaju.
Zbog tople godine, ranija pojava nego inače
Na površinu izlaze obično u martu ili aprilu kada se intenzivno hrane čineći štetu te odlažu jajašca. Međutim, ove godine zbog tople zime mogli bi se pojaviti ranije nego inače. Njihov napad može krenuti i prije otvaranje cvjetova, a mogu uništiti cvjetne organe i izazvati vrlo velike štete. Minimalna temperatura za njihov let je 15°C, a najaktivniji su između 10 i 16 sati. Noću se kriju u tlu, a aktivni su i čine štetu sve do kraja jula. Do masovnih pojava dolazi u godinama s visokim temperaturama i kada nedostaje padavina.
Napada sve cvjetajuće vrste, a najčešće porodicu Ruža
Štete pričinjava odrasli insekt hraneći se cvjetovima i mladim listovima raznih biljnih vrsta. Skoro da ne postoji vrsta koja cvjeta, a da je ne napada ova štetočina uključujući: povrće, voće, cvijeće i korove. Najčešće su na udaru vrste iz porodice Rosaceae u koje se ubrajaju voćne vrste poput jabuka, krušaka, višanja, aronija, šljiva i jagoda, a značajne štete tokom proteklih godina zabilježene su i na uljanoj repici. Posljednje decenije najveće štete čini u mladim voćnjacima i to u prvim godinama rodnosti. Zbog oštećenja prašnika i tučaka biljka neće donijeti plod.
Za hranu mogu koristiti i mlade listove voćaka. Napada i mlade, tek iznikle biljčice blitve, kupusa, kelja, karfiola i sl. Od korova najčešće uništava maslačak. U pojedinim godinama mogu za dva do tri dana u potpunosti uništiti cvjetove na stablu jabuke ili kruške.
Važno je praćenje pojave – maslačak kao pomoć
Kako bi borba protiv ove štetočine bila uspješna, potreban je stalni nadzor usjeva ili zasada te pregled cvjetova. Ocjena jačine napada se može sprovoditi redovnim vizualnim pregledom voćnjaka tokom cvjetanja, a u zatravljenim voćnjacima gdje raste maslačak i prije cvjetanja možemo predvidjeti napad brojeći rutave bube na njegovim cvjetovima.
Postoje i vizualni atraktanti poput plavih i žutih ljepljivih ploča koji su pogodni za ranu detekciju i ocjenu jačine napada. Ploče se objese na krošnje voćaka tako da budu što veći dio dana osunčane, a ne u hladu.
Ne koriste se insekticidi zbog zaštite pčela
Hemijsko suzbijanje nije dobro rješenje, a dodatni problem čini što bi štetočina trebalo suzbiti u vrijeme cvjetanja kada se ne smiju koristiti insekticidi opasni za pčele. Osim toga, zbog dugih dlačica na pokrilju insekta smanjeno je djelovanje kontaktnih insekticida. Budući da su prisutni na cvjetovima istovremeno kada i pčele, insekticide treba zamijeniti nekim ekološkim preparatima.
Lovke i mamci za suzbijanje
Važna je obrada zemljišta i to kada su larve u tlu, a od velike pomoći je i perad koja se hrani larvama i odraslim bubama. Kao najprihvatljivija metoda suzbijanja je masovni ulov pomoću vizualnih mamaca. Mamci, odnosno klopke se prave tako da se posuda, i to najbolje plave boje napuni vodom i doda se olfaktorni mamac – eterično ulje anisa. Ovakve klopke stavljaju se između redova voća na udaljenost od 10 m, na početak i na kraj reda. Najveći ulov se ostvaruje sredinom dana kada su najaktivniji. Osim ulja anisa može se dodati šećer, voćni sok (jagoda ili malina pogotovo) te negro bomboni. S obzirom da se tokom dana može uloviti dosta insekata, posude je potrebno nadgledati i mijenjati njihov sadržaj.
Takođe se biljke mogu ispirati vodom 3 puta dnevno tokom 7 dana, ali to je izvodljivo na manjim površinama. Kako bi štetočinama skrenuli pažnju s voćaka, možemo ostaviti maslačke koje će rutave bube takođe napadati i na taj način smanjiti štetni uticaj na voćke.
Odbijaju ih mirisi češnjaka, duhana i listova paradajza, a u pojedinoj literaturi stoji da se oko stabala voćaka, grmlja ili ivica parcela posipaju uginule bube kako bi ih njihov miris odbio. Osim toga, postoji i zaštita pomoću entomopatogenih nematoda.
Izvor: agroklub
