U strukturi voćarske proizvodnje u Republici Srpskoj najzastupljenije su šljive i jabuke, zbog jako povoljnih agroekoloških uslova, a posljednjih godina sve više niču zasadi malina i lješnjaka, zbog lakog plasmana i dobre cijene na tržištu.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu kako je procijenjeni obim proizvodnje u sektoru voćarstva oko 331.000 tona godišnje, a očekivana vrijednost proizvodnje je oko 201,16 miliona KM.
– Najzastupljenije su šljive, koje su zasađene na 7.557 hektara zemljišta, čija je vrijednost proizvodnje oko 72,5 milijuna KM. Slijede jabuke, na 3.392 hektara, a u samom vrhu su i kruške, koje obuhvataju 1.451 hektar. Maline, grožđe i jagode zauzimaju znatno manje površine, koje ne prelaze 1.000 hektara – rekli su u ministarstvu.
Dodaju da je pod voćnjacima u RS 14.535 hektara zemljišta.
– Uzgoj šljiva na našim područjima je tradicionalan, a pored intenzivnih zasada, ovo voće se dosta uzgaja i na okućnicama i u dvorištima. To je vrlo značajna sorta voća, jer osim što se proizvodi kao konzumna, dio šljiva se koristi za preradu u džemove, pekmeze, slatka, te neizostavnu rakiju – kaže viši stručni saradnik za voćarstvo i vinogradarstvo pri resornom ministarstvu Bojana Šukalo.
Podizanje plantaža jabuka i krušaka u bivšoj Jugoslaviji šezdesetih godina prošlog vijeka značajno je doprinijelo tome da se stanovništvo okrene proizvodnji ovih sorti.
– Posljednjih nekoliko godina mnogi voćari podižu nasade malina i lješnjaka zbog osiguranog plasmana, ali i zbog toga što se uloženi novac brzo vraća – istakla je Šukalova.
Ona navodi kako voćarska proizvodnja nije nimalo laka i zahtijeva poštivanje struke, jer svaka učinjena greška prilikom podizanja nasada živi koliko i taj nasad.
Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dočijnović pojašnjava kako su šljive i jabuke najzastupljenije zbog povoljnih klimatskih uslova, ali i zbog tradicije. Dodaje kako je posljednjih pet godina proizvodnja voća u RS bila jako isplativa, ali u posljednje vrijeme zbog klimatskih promjena voćari jedva sastavljaju kraj s krajem.
– Bilo je mnogo mraza, koji nam je uništio voće i jedva opstajemo. Ako se ovako nastavi, mora ćemo drugačije odgovoriti prirodi i podučiti se novim metodima obrane da bismo postigli optimalnu proizvodnju – kazao je on.
