Pečenica, pa sirevi i pite razne, pa slasni kolači. Otkako je zazimilo i krenuli praznici, trpeze su pune đakonija, ali opet – ništa bez suhomesnatih specijaliteta. I kad ima svega, ko bi odolio pršutu, šunki, slanini, kobasicama. Čak i kad nisu praznici, mnogi dan počinju upravo doručkom po receptu “red šunke, red slanine”.
Ukusno jeste, ali nije zdravo, pogotovo ako se pretjera, upozoravaju stručnjaci. Međutim, magistar farmacije Dragana Lošić, specijalistkinja nutricionizma, za čitaoce portala Srpskainfo otkriva, kako ostati zdrav, a ne odreći se suhomenatih zalogaja.
– Otrkiću vam koje suhomesnate proizvode, kada i u kojoj količini možete jesti, a da ne ugrozite zdravlje, da ne bude poslije “nismo znali” – kaže Dragana, koja se u u nutricionizmu vodi, kako kaže “ zdravim razumom i naukom”.
Pravilo broj jedan glasi: prednost uvijek dajte tradicionalnim, domaćim proizvodima, a izbjegavajte industrijski proizvedene delikatese.
– Domaći pršut, slanina, peka, kobasice, najčešće sadrže samo so kao konzervans, dok isti proizvodi prehrambene industrije pored soli sadrže i druge konzervanse nitrate (E 249,250) i nitrite (E251,252) koji u organizmu uglavnom prelaze u potencijalne karcinogene nitrosamine – kaže Dragana.
Ako već kupujete industrijske mesne preraževine, poželjno je, upozorava mlada nutricionistkinja iz Banjaluke, da na deklaraciji pored pomenutih E-brojeva pronađete i brojeve E-300,301,302. Ovi brojevi se odnose na vit C: antioksidans, koji će umanjiti nastanak štetnih nitrozamina.
– Preporučeni unos suhomesnatih proizvoda iznosi 30 do 50 grama, I to dva puta sedmične. Najbolje ih je konzumirati za doručak posebno ako imate povišen holesterol, koji je česti pratilac povećanja tjelesne mase, hipotireoze, dijabetesa – upozorava Dragana Lošić.
Dakle dva puta dnevno za doručak omlet sa slaninom, ili sendvič sa pršutom i – to je to. Bitno je da se, u sezoni suvog mesa, ne zaobilazi voće i povrće, zbog unosa vlakana u organizam.
– Ako se jede previše sughomesnate hrane postoji rizik od kancera želuca i debelog crijeva, i to najlešće zbog niskog unosa vlakana. Kao i uvijek suština je u umjerenosti i dobroj informisanosti – zaključuje nutricionistkinja Dragana Lošić.
Nema komentara