Puževi golaći – Tamni, smeđi, crveni, riđi, sivi, mali i oni veliki, veličine i do 15 centimetara. Ne treba ih posebno opisivati. Toliko su brojni i toliko štete nanose da svi baštovani jako dobro znaju kako izgledaju.
Uništavaju sve pred sobom, i to najviše noću pa tako u samo jednom pohodu (a zna ih se naći i 15-tak na metru kvadratnom) mogu slistiti čitave gredice tek izniklih mahuna, tikvica, krastavaca, salate, luka, paradajza, zelja, kelja, raznih presadnica. Svaki od tih napasnika u jednom obroku pojede hrane u omjeru pola svoje težine.
Patke i guske
Naravno, puno je jednostavnije ako već imamo patke i guske pa ih samo pustimo u baštu da “pobrste” i puževe. Ali ako uzgojem ove peradi počnemo baviti samo zbog bašte, moramo biti spremni na investicije i stvaranje tih posebnih uslova. Ima primjera u seoskim uslovima gdje to funkcioniše, s tim da patke i guske, kojima je glavni posao tamanjenje puževa, same – nisu za jelo. Tako barem kažu oni koji se na taj način rješavaju puževa. No to i nije toliko važno, važnije je da uništavaju puževe.
Tu su patke na posebnoj cijeni, ali su iskustva različita. Neki su oduševljeni, neki upozoravaju da rado posegnu i za onim što raste na gredicama, patka mora biti odrasla jer se pomladak lako može golaćem ugušiti. No, najozbiljniji im je nedostatak što jedu i gliste koje obavljaju koristan posao u oplemenjivanju tla u bašti, osim toga gliste se hrane, jajima i mladim golaćima.
Humano preseliti ili uništiti?
Ako nismo u stanju gajiti pake i guske, ili ježeve kojima su omiljena hrana puževi golaći preostaje zaključak da je nevjerojatno namnoženim puževima golaćima jedini pravi i prirodni neprijatelj – čovjek. Bez obzira na to kojim se sredstvom koristio. Jedino je važno da je ono efikasno.
E, sad je pitanje – da li ih se riješiti grubo – sa smrtnim ishodom po golaća ili biti human pa im zapriječiti da ne mogu “na vaše”. A one koje zateknete lijepo pokupite, odnesete na neko pusto i mirno mjesto, u šumicu, na livadicu pa neka tamo, daleko od vašeg vrta, rade što hoće.
No, je li humano preseljenje pametno rješenje? Sjetimo se njihovog množenja geometrijskom progresijom. Sljedeće sezone evo ih, sistemom velikih brojeva, nazad vama u ogromnoj količini.
Pročitajte: Puževi mogu nanijeti veliku štetu u plastenicima. Kako odbraniti biljke?
Prepreke za dehidraciju
Puževi se kreću, zapravo kližu na svom stopalu, kojega zato obilno mažu sa sluzi. Dakle, da bi golaću spriječili kretanje, primijenićemo sredstvo koje će mu “potrošiti” ili uništiti sluz. Provjerene prepreke su: kreč, pijesak, kameno brašno, piljevina, pepeo, talog kafe, smrvljena ljuska jaja, mljevena kora drveta, iglice crnogorice … Primjenjuje se tako da se u dovoljnoj širini i sloju pospe (širina 5-10 cm, sloj 1-2 cm) oko bašte, oko gredice ili oko biljke. Osnovna prednost ovog načina je to što se radi o prirodnim sredstvima koja ne uništavaju tlo, što su lako dostupna i jeftina. Loša im je strana što nisu trajna – djelotvornost će im uništiti ili znatno smanjiti prva kiša, propadanje u tlo, izrastanje trave. Osim toga, za velike bašte, trebale bi i velike količine, što onda postaje besmisleno.
Poseban oprezni budite s krečom, jer ono doduše dehidrira golaće, ali i isušuje i mijenja pH vrijednost tla.
Mehaničko-električne prepreke
Prepereke mogu biti i mehaničke i metalno-električne. Mehaničke prepreke su razni profili od plastike ili pocinčanog lima dizajnirani tako da njihove rubove puževi ne mogu prijeći. Treba ih ukopati 10 cm u tlo i podići najmanje 15 cm iznad tla. I paziti da ne postoji neka “premosnica” – grana, biljka koja reste u neposrednoj blizini, komad drveta i slično.
Ove se prepreke mogu naći ili naručiti u potrebnoj metraži kod proizvođača i prodavaca metalne odnosno PVC galanterije.
A mogu se naći i putem interneta i naručititi.
Evo videa koji pokazuje kako da sami napravite ovakvu zaštitu:
Bilje i biljne čorbe
Gotovo da i nema vrtne kulture koju golać neće napasti, pogotovo kada je još sasvim mlada. Izuzeteak je možda češnjak.
Iskustvo: od dvije gredice češnjaka i četiri gredice luka, stradao je luk. No, znao se ujutro pokoji puž naći čak i na gredicama s češnjakom. Plodove paradajza obožavaju, a stabljika i lišće služe im da dođu do ploda.
Biljne čorbe – lavanda, ruzmarin, timijan, žalfija, pelin itd. – s jabukovim ili drugim voćnim sirćetom možda će pomoći u prvi mah, ali pripremiti potrebne količine za stalno zalivanje praktično je neostvarivo. A i besmisleno jer će promijeniti izvorni ukus povrća, uz mogućnost da neke od tih mješavina neposredno i naškode biljci.
Jednako su ograničeno primjenjivi vruća pa ohlađena voda u kojoj su uništeni ulovljeni golaći, da bi služila za zalivanje vrtnih kultura. Kao i pepeo od drva na kojima su spaljeni ulovljeni golaći koji se zatim posipa po vrtu. To odbija golaće, ali ne samo njih. Kiša će golaćevu čorbu oprati, ali smrad će na povrću ostati.
Pročitajte: Borba s puževima u organskoj proizvodnji povrća
Mamci i klopke
U strategiji borbe protiv golaća najefikasniji je način i cilj – namamiti i okupiti golaće u što većem broju i onda ih odgovarajućim postupkom – eliminsati.
Najbolji načini okupljanja su: polovine grejpa nakon što smo iscijedili sok, kore lubenice, ananasa ili dinje, preokrenuta glavica salate, daske, namočene vreće, bilo kakvi organski otpaci pokriveni kartonom, ukopane posude s pivom, otopinom sapuna ili deterdženta za pranje suđa, vode i kvasca, sirutka …
Najuspješnijim se pokazalo pivo kojem jednostavno ne mogu odoljeti. U običnu ukopanu teglu veličine 750 ml, do polovine ispunjenu pivom zna ih preko noći upasti po 70-80. Kada upadnu, jednostavno se utope, kao i kod sapunice odnosno deterdženta. Zvisno od koncentracije golaća, klopke treba redovno prazniti i dopunjavati.
A kod ostalih mamaca treba ih prikupiti u neku posudu te politi slanom ili vrućom vodom. Ako nemate srca za takav bezdušni čin, bez obzira na štetu koju su počinili i koju će počiniti, onda zna se –humano preseljenje, s posljedicama koje smo opisali.
Fizička eliminacija
Osim likvidacije nožem, šiljkom, motičicom ili bilo kakvim oštrim metalnim predmetom – so je najefikasnije i najbrže sredstvo. Dovoljno ih je tek malo posoliti. Dehidracija nastupi u trenutku i rastoči im tijelo. Naravno, so je ograničeno primjenjiva u baštama, povrtnjacima i drugim obradivim površinama jer na slanom tlu ništa ne raste.
Zato so treba koristiti direktno na tijelo puža još dok je na putu ka bašti iz okolnog terena – travnjaka, šikare ili susjedove neobrađene površine. Od te metode bolje je skupljanje u posudu, pa tek naknadno uništenje vrućom ili slanom vodom. Na samom prostoru vrta najbolje ih je skupljati, a ne soliti.
Hemijska sredstva
Hemijska sredstva, odnosno otrovi za eliminaciju puževa zovu se – limacidi.
Prilikom upotrebe hemijskih sredstava pridržavajte se upustva proizvođača.
