Krajem januara u našim uslovima povrtari koji proizvode rani kupus pripremaju se za proizvodnju rasada. Bitno je proizvesti zdrav kvalitetan rasad kupusa koji će kasnije odgovarajućom njegom dati stabilan prinos i dobru zaradu.
Kupusnjače su otporne na niske temperature, a rasad kupusa se ne pikira. Poslije sjetve sjemena, rasad pristiže za 30-50 dana. Kod rasada najbitnija je čvrstina biljke, dobra razvijenost korijenovog sistema i zdravstveno stanje biljke. U savremenoj proizvodnji povrća prednost se daje rasadu proizvedenom u kontejnerima jer se biljke brzo ukorijenjavaju i nastavljaju normalan rast. Berba je ranije za 15 dana, a prinosi su do 30% veći u odnosu na klasičnu proizvodnju.
Kontejneri su tacne od stiropora, plastike ili specijalne hartije, različitih dimenzija, sa okruglim ili kvadratnim posudama različitih veličina, od 2-7cm i oblika – cilindrične, prizmatične, kupaste, sa otvorenim donjim dijelom. Kontejneri od stiropora su lakši za rad od plastičnih jer bolje zadržavaju toplotu i vlagu supstrata.
Pročitajte: Kako gajiti rani kupus na otvorenom polju
Rasad proizveden u kontejnerima ima jednak vegetacioni prostor što omogućava ujednačenost rasada u pogledu porasta.
Kontejnerska proizvodnja može da bude ručna ili mehanizovana. U oba slučaja postupak proizvodnje rasada je isti. Kontejneri se najpre napune supstratom, a zatim se sije sjeme željenih biljaka. Pri punjenju kontejnera supstratom, sva sjetvena mjesta trebalo bi jednako popuniti (3/4 visine ćelije) i lagano pritisnuti da se supstrat slegne. Posle sjetve, ćelije se dopunjuju supstratom tako da sjeme bude pokriveno sa supstratom u sloju 1-1,5 cm i zalivaju.
Na manjim gazdinstvima sjetva u kontejnere se obavlja ručno, a na velikim pogodna je upotreba mašinskih linija za sadnju u kontejnere.
Rasad se prvi put prihranjuje u fazi dva lista, a sljedeći put u fazi razvoja 4-6 listova. U organskoj poljoprivredi koriste se tečna organska đubriva i fito-eko preparati, koji se primenjuju između redova, fertigacijom (preko vode) ili folijarno (preko lista).
Ukoliko je rasad izdužen, biljke se prihranjuju 0,5% rastvorom prirodnog kalijumovog đubriva (Patenkali, Sop Fort 0:0:50) čime se povećava čvrstina stabla, razvija bolji korijen i povećava otpornost biljke (naročito na niske temperature).
Rasađivanje na otvorenom polju obavlja se kada biljčice imaju 5-6 listova.
Na lakim zemljištima prednost se daje ranijim sortama dok teža zemljišta pogodnija su za kasnije sorte. Kupusi najbolje uspijevaju na neutralnim i slabo kiselim zemljištima pH 5,5-6,5.
Pročitajte: RANI KUPUS – Kada i kako obaviti sjetvu i sadnju?
Kupus je otporan na niske temperature, podnosi kratkotrajne mrazeve i do -10 ºC, a temperature iznad 25 ºC negativno utiču na rast i razviće (optimalne temperature za rast i razvoj kupusa su 15-20 ºC).
Kaljenje rasada je faza u proizvodnji koja se praktikuje desetak dana pred rasađivanje na stalno mjesto. U tom periodu trebalo bi početi sa postepenim provjetravanjem leja ili rasadnika, a zatim sve intenzivnije, i sa snižavanjem temperature.
Pri kaljenju rasada minimalna dnevna temperatura treba da je 8-12ºC, a noćna 2-3ºC. Kaljenje je obavezna mjera koja omogućava prilagođavanje biljaka na uslove spoljašnje sredine.
Ukoliko se rasad iznosi napolje bez prethodnog kaljenja, dolazi do negativnih posljedica u vidu propadanja biljaka.
Za proizvodnju ranog kupusa prednost se daje plodnim, umjereno vlažnim i dobro pripremljenim zemljištima, sitnomrvičaste strukture.
Rani kupus ima manju lisnu rozetu pa se sadi na rastojanju 50×50, 60×40, ili 50×60 cm. Idealno vrijeme za rasđivanje je jutro ili veče i umjereno oblačno vrijeme. Sadnja rasada obavlja se ručno sadiljkom i u novije vrijeme na većim površinama mašinski.
Prilikom rasađivanja obavezno odbaciti biljčice koje su bez tjemenog pupoljka, a sadnja se obavlja do prvih listova (kotiledona).
Dan prije rasađivanja obaviti zalivanje parcele na kojoj ćemo saditi kupus.
Pri sadnji po toplom vremenu ili kod sadnje prerastlog rasada, poželjno je odrezati dio lisne mase kako bi se smanjilo isparavanje vode preko lista i poboljšao prijem biljaka.
Nekoliko dana poslije rasađivanja vrši se kontrola usjeva, ukoliko je prijem biljaka veći od 10 % obavlja se popunjavanje praznih mjesta gdje nije uspjeo prijem rasada.
