Proizvodnja rasada paradajza: Priprema, sjetva i njega

Uspješna proizvodnja rasada paradajza jedan je od uslova uspješne proizvodnje. Ukoliko se koristi manje kvalitetan rasad, dalji koraci u proizvodnji mogu biti otežani, pa i bezuspješni.

Proizvodnja rasada paradajza

Proizvodnja rasada paradajza traje od tridesetak dana u ljetnjim uslovima za rasađivanje iz kontejnera, pa do 65 dana u zimskim mjesecima za ranu proizvodnju. Savjeti kako da izbjegnemo greške u proizvodnji rasada ovog kontinuirano traženog povrća na tržištu, daje agronom Nada Lazović Đoković.

Sjetva sjemena paradajza u rasadnik

Radi smanjenja rizika od pojave štetočina i bolesti, rasadnik treba da bude očišćen od korova i svega što nije potrebno i da je što duže ostavljen očišćen i otvoren.

Dezinfekcija kontejnera

Obavezno oprati korišćene kontejnere, kako bi se odstranili zaostali dijelovi korijena i treseta a poželjno bi bilo da se uradi I dezinfekcija. Za tu namjenu može poslužiti rastvor varikine 10% u koji se tokom noći potope kontejneri i sledeće jutro izvade i dobro operu, savjetuje Lazović Đoković.

Ukoliko su kontejneri novi, nema potrebe za dezinfekcijom. Uglavnom je isti slučaj i kada kontejneri nisu dugo korišćeni, a dobro su oprani nakon primjene.

Punjenje kontejnera

Ukoliko je supstrat presušen poželjno je pre sjetve pokvasiti supstrat radi aktivacije okvašivača. Supstrat ne miješati sa drugim materijalima, niti dodavati bilo kakva đubriva, biostimulatore ili neke druge proizvode. Koristiti supstrate namjenjene za sjetvu.

Ukoliko se kontejneri pune ručno, radi postizanja ujednačenosti punjenja preporučuje se puniti ih na sledeći način:

• Ručno napuniti jedan kontejner i ostaviti ga sa strane. Taj kontejner koristiti za sabijanje supstrata u drugim kontejnerima
• Uzeti drugi kontejner i ravnomerno rukom rasturiti supstrat po celom kontejneru. Uzeti kontejner koji se koristi za sabijanje, staviti ga na kontejner na koji je rasturen supstrat i umjereno pritisnuti. U ćelije kontejnera gde nedostaje supstrata, dodati supstrat i ponoviti pritiskanje kontejnerom koji koristimo za sabijanje. Na taj način trebali bi dobiti ujednačenu sabijenost treseta u cijelom kontejneru, tzv. tvrdu posteljicu na koju se stavlja sjemenka prilikom sjetve.

Sjetva: Tvrda posteljica i mek pokrivač

Sjemena prije sjetve nije preporučljivo tretirati nikakvim preparatima, pesticidima, mikrobiološkim đubrivima, stimulatorima rasta kao i potapanje i ostavljanje u vodi.

Sjeme posijejati plitko, na svega nekoliko milimetara dubine, u supstrat. Ukoliko su kontejneri napunjeni na prethodno opisani način, sjemenka se jednostavno položi na sabijeni supstrat (tvrda posteljica) i lagano pokrije supstratom (mek pokrivač), podseća savjetodavac.

Po završenoj sjetvi potrebno je zaliti kontejnere. Prvo zalivanje se vrši tako što se kontejneri stave u kadice sa mlakom/toplom vodom. Ovakvo zalivanje omogućava da supstrat kapilarnim silama upije veliku količinu vode i ravnomjerno je rasporedi po cijelom kontejneru. Dodatna prednost je u tome što ne dolazi do izbacivanja sjemenki iz kontejnera uslijed udarca kapljica. Naredna zalivanja moguće je vršiti odozgo kantama sa ružom ili sl.

Nakon zalivanja kontejnere prenijeti u klijalište ili rasadnik. Dok ne krene klica potrebno je održavati temperaturu supstrata na 23-26°C, ističe savjetodavac PSSS i dodaje da kada krene nicanje neophodno je značajno smanjiti temperaturu da ne bi došlo do izduživanja rasada.

Izvor: poljosfera.rs