Listopadno drveće i grmlje započeli su proces odbacivanja lišća kako bi se pripremili za sljedeću fazu – fazu zimskog mirovanja u kojoj će prikupiti novu energiju da bi u proljeće svoje gole grane okitili mladim listićima koje nas podsjeća da sve u životu ima svoj kraj, nakon čega ponovno dolazi novi početak.
Opalo lišće možete reciklirati te svoj vrt obogatiti humusom koji je neophodan za rast i razvoj zdravog i otpornog bilja.
Vrijeme je kada u velikim vrtovima organski vrtlari vrijedno prikupljaju velike gomile otpalog lišća i sa veseljem ga slažu na kompostne hrpe koje će se vremenom razgraditi u kvalitetno i potpuno besplatno organsko gnojivo.
Organski vrtlari znaju kako recikliranjem i ponovnim vraćanjem prirodi onoga što su od nje i uzeli uspostavljaju prirodni sklad i bio ravnotežu u svojim vrtovima.
Na koje načine iskoristiti opalo lišće?
Suvo, opalo lišće može poslužiti kao pokrov golom tlu. Potrebno ga je lagano ukopati u zemlju i zaliti sa tekućim gnojivom od koprive kako bi ubrzali proces razgradnje za što je potreban azot.
Takođe suvim lišćem možemo zaštititi osjetljive biljke pred zimu ako im u području korijena osiguramo toplu zimsku postelju.
Kompostiranje lišća
Kompostiranje je proces razgradnje organske mase pomoću brojnih mikroorganizama (bakterije, crvići, insekti i dr.) i kišnih glista uz prisustvo kisika (aeroban proces), a dobija se finalni proizvod u obliku kvalitetnog organskog gnojiva, ili vrtnog komposta.
Lišće spada u smeđu organsku masu koja je bogata vlaknima i brojnim mineralnim tvarima. Naime, sastav mineralnih tvari u lišću ovisi od vrste drveća pa je za pravljenje komposta idealno koristiti što više različitih vrsta lišća jer će biti bogatije hranjivima. Može se kompostirati svo lišće listopadnog drveća (breza, lijeska, topola, grab, ginko, javor, kruška, jabuka i sl).
Lišće oraha u sebi sadrži prirodni herbicid te ga je potrebno kompostirati na zasebnoj hrpi te dobijeni kompost koristiti samo za suzbijanje korova i trave.
Borove grančice i iglice kao i sve grančice četinjača sporo se razgrađuju te im je potrebno 2 – 3 godine za potpunu razgradnju. Dobijeni kompost je pogodan za biljke kojima odgovara kisela sredina pa je idealan za brovnice, aroniju, rododendrone i sl. Iglice četinjača po pravilu se slažu na zasebne hrpe, ili se u obliku malča stavljaju direktno oko biljaka kojima odgovara kiselo tlo.
Također se mogu iskoristiti za pravljenje tekućeg organskog gnojiva ako se 1 kg borovih iglica potopi u 10 litara kišnice i ostavi stajati nekoliko tjedana uz svakodnevno miješanje. Dobijena otopina razrijeđuje se sa vodom u omjeru 1 : 10 i zalijeva biljke kojima je potrebno kiselo tlo.
Poznato je da se smeđa masa (lišće, slama, karton, drvenaste grančice i sl.) sporo razlažu te se za ubrzanje procesa koristi zelena masa poput pokošene trave, koprive, lišća gaveza i dr.
Kompostiranje samog lišća potrajaće i do dvije godine, a dobijeni kompost (listenjak) poslužiti će kao sredstvo za poboljšanje tla niske plodnosti.
Listenjak
Opalo lišće je potrebno stavljati u neku posudu koja nema dno (drvene posude, žičane i sl.) te povremeno zaliti sa vodom kako bi lišće uvijek bilo vlažno. Nakon otprilike dvije godine dobija se sredstvo niske plodnosti koje je idealno kao gnojivo za cvijeće te kao dodatak mješavini zemlje za uzgoj bilja u posudama.
Natrulo lišće
Izvrstan je dodatak tlu jer ga hrani i popravlja njegovu strukturu te održava potrebnu vlagu. Na vrlo jednostavan način svatko ga može napraviti u nekom uglu svoga vrta. Dovoljno je prikupiti lišće, ako je suho zaliti ga vodom i ostaviti da se razgradi. Lišće može biti smješteno u nekom kutu u vrtu, ili u neki spremnik prikladan za razgradnju.
Najjednostavniji je onaj od pletene žice, njegova veličina nije vaćna, važno je da stane svo lišće sa kojim raspolažete. Nakon godinu dana napola raspadnuto lišće tamne boje koristi se kao malč za prekrivanje golog tla.
U jesen se natrulo lišće lagano ukopa u tlo kako bi se prije razgradilo, (hrana glistama i brojnim malim, živim stvorenjima u tlu), a u proljeće se sav neprerađeni pokrov skida kako bi se zemlja izložila sunčevim zrakama i pripremila za proljetnu sadnju.
Kada posijane biljke niknu lišće se može ponovno vratiti oko biljaka, ili ga se pak može odložiti na kompostnu hrpu. Natrulo lišće služi kao poboljšivač tla niske plodnosti, grije zemlju u zimskim mjesecima, dok u ljetnim mjesecima zemlji pruža potrebnu vlagu.
Da biste dobili kompost bogatiji hranjivim sastojcima natrulo lišće pomiješajte sa listom gaveza ili koprive (idealno koristiti gavezovo lišće i koprivu) i ostavite nekoliko mjeseci da se razgradi.
Odnos ugljika (lišće) i dušika (gavez, kopriva) trebao bi iznositi najmanje 2 : 1 (2 dijela lišća i 1 dio zelene mase), ali je još idealnije koristiti se omjerom 3 : 1 ( 3 dijela smeđe mase i 1 dio zelene mase) kako bi se razgradnja brzo i harmonično odvijala.
Lišće gaveza i koprive idealni su prirodni aktivatori pri procesu kompostiranja jer potiču zagrijavanje kompostne hrpe te se organska masa brže razgrađuje, a dobiveni kompost obogaćen je brojnim mineralima (kalij, dušik, fosfor i dr.)
Kako napraviti kompost od lišća jake plodnosti
Da bi dobili kompost jake plodnosti lišće je potrebno kompostirati sa svježim stajskim gnojivom i zelenom masom (gavezovo lišće, kopriva, pokošena trava). Da bi se suvo lišće brže razgradilo, idealno bi bilo da se usitni pomoću kosilice za travu.
U posudu za kompostiranje slaže se sloj stajskog gnojiva, lišća i zelene mase, a slojeve organske mase (prilikom slaganja) dobro je posuti sjeckanim grančicama kako bi složena masa bila što prozračnija. Suva i tvrda masa poput grančica sadrži puno ugljika i tokom procesa razgradnje doprinosi prozračivanju kompostne hrpe i održavanju njenog volumena.
Kada je kompostna hrpa složena potrebno ju je zaliti odstajalom vodom ili kišnicom i prekriti (karton, slama i sl.) da bi se održala optimalna vlaga i temperatura. Idealna vlažnost kompostne hrpe je kada je ona poput mokre iscijeđene spužve i trebala bi takova biti tokom cijelog procesa razgradnje.
Radi brže razgradnje kompostnu hrpu bilo bi dobro nekoliko puta preokrenuti kako bi se omogučio dotok vazduha (prozračiti) te slojeve posuti sa lišćem koprive i gaveza. Povremenim zalijevanjem kompostne hrpe tekućim gnojivom od koprive proces se ubrzava.
Kompostnu hrpu najbolje je smjestiti u blagu sjenu drveća (lijeska, bazga i sl.) koja će joj biti idealna zaštita u zimskim mjesecima (hladnoća, oborine), ali i u ljetnim kada vladaju velike vrućine te je kompostna hrpa izložena nepotrebnom isušivanju.
Izvor: organskocarstvo.blogspot.com
PROČITAJTE:
Kompostiranje – obogaćuje tlo i oslobađa nas otpada
Zašto lišće mijenja boju na jesen
Neverovatan snimak koji prikazuje kako lišče mijenja boje /VIDEO/
