Gotovo da ne postoji osoba koja ne voli cvijeće, a cvjećarstvo je danas vrlo unosna grana poljoprivrede i često zauzima i po nekoliko hektara na polju ili se gaji u staklenicima i plastenicima. Savjete za đubrenje cvijeća u saksijama, u polju i stakleniku daje dipl. inž. poljoprivrede Marija Janjić, stručni savjetnik Poljoprivredne stručne i savetodavne službe Vranje.
Đubrenje ukrasnog žbunja i cvijeća na otvorenom
Za đubrenje ukrasnog žbunja, ruža i cvijeća, koje se gaji na polju, u proljeće se dodaje na 1m² od 15 – 30 gr KANa, 30 – 50 gr superfosfata i 20 – 30 gr kalijum sulfata ili 15 – 25 gr kalijumhlorida. Umjesto toga može se primeniti 30-60 gr 10:20:30 ili 40-80 gr 7:14:21, 8:16:24 i sl. Doze se primjenjuju odjednom ili u dva navrata.
Za ljetnje cvijeće primjenjuje se NPK sa malo azota (7:14:21) pri spremanju leja ili pred sadnju. KAN (UREA) se daje 1/2 pred sadnju i 1/2 za vreme porasta (prihranjivanje).
Cvijeće u saksijama
Cvijeće u saksijama i na balkonima đubri se nešto drugačije: 1/2 NPK se dodaje pri spremanju zemlje za saksije, 1/2 – pri zalivanju cvijeća. Veće doze hraniva traže asparagus, hrizanteme, hortenzije i sl. Slabije đubrenje podnose ciklame, begonije i azaleje.
Pri spremanju zemlje za punjenje saksija količine đubriva na 1 m² zemlje su: 1,25 kg KAN (27% ili 0,75 uree), 2 kg superfosfata i 1,2 kg K2SO4 ili KCL. Umjesto toga može se dati 2 kg 15:15:15 ili 2,5 kg 1:11:16 i sl.
Đubriva se mešaju sa zemljom nekoliko nedelja pre punjenja saksija i presađivanja cvijeća.
Đubrenje cvijeća u staklenicima
U staklenicima se često koriste vještačke podloge umjesto zemlje (šljunak ili voda) koja dobija specijalni hranljivi rastvor (hidroponi).
Za orhideje i brumelije koristi se 0,05-0,2% rastvora, za ciklame,begonije i fuksije 0,2-0,4%, za karanfile, ruže, hrizanteme 0,4-0,7%. Najslabija doza od 0,05% se dobija tako što se na 100 litara vode stavi 50g đubriva.
Za spremanje osnovnog hranljivog rastvora na veliko, uzima se 1.000 l vode: 0,5 kg KNO3, 1,5 kg (NH4)2SO4, 0,4 kg MgSO4, 0,2 kg Ca(H2PO4)2 i 1 kg CaSO4. Za obezbeđivanje mikroelemenata na litar vode se dodaje 2,7 gr H3BO3, 5,4 gr MnSO4, 0,9 gr ZnSO4.Od ovog rastvora se uzima 2-3 ml i dodaje na 10 l vode ili 200-300 ml na 1000 l vode.
Gvožđe se dodaje kao zelena galica FeSO4, 25 gr na litar vode i odavde uzima 600 ml na 1000 l osnovnog rastvora.
Ne smije se zaboraviti da mlade biljke traže blažu koncentraciju hranljivog rastvora od starijih. Reakcija sredine (pH) hranljivog rastvora treba da bude između 5,5-6, tj. slabo kisela.
Prihrana cvijeća tokom porasta
Tokom porasta, ako je potrebno, cvijeće se zaliva vodom u kojoj je predhodno rastvoreno đubrivo. Dovoljno je uzeti 2-3 gr đubriva na litar vode i to:
Za cvijeće bogato lišćem: 0,8 – 1,2 gr KANa (0,5- 0,7 gr UREE), 0,6 – 0,9 gr superfosfata i 0,4-0,6 gr kalijum sulfata ili 0,4 – 0,5 gr kalijum hlorida. Umjesto toga može se dati 1,2 – 2 gr 15:15:15 ili 2 gr 11:11:16 itd.
Za cvijeće bez mnogo lišća: 0,6 – 0,9 gr KANa (0,35 – 0,6 gr UREE), 0,8 – 1,2 gr superfosfata i 0,5 – 0,7 gr KCL. Ako se koristi NPK, tada se uzima 1 – 1,5 gr 15:15:15 ili 2 gr 11:11:16 itd.
Cvijeće se zaliva vodom u kojo je rastvoreno đubrivo, uveče ili po oblačnom danu. Rastvor se sipa oko struka, a ne po lišću i cvijeću. Rastvor ne smije curiti iz saksije. U početku se ovim rastvorom zaliva jednom nedjeljno, a kada se obrazuju pupoljci ređe.
Za cvijeće u polju uzima se 30 – 50 gr 15:15:15 po m², odnosno 300 – 500 kg/ha ili 10:20:30 u količini 200 – 300 kg/ha plus 100 – 150 kg/ha KANa (60 – 90 kg/ha UREE).
Za šiblje, ruže i ukrasno drveće daje se 400 – 800 kg/ha 7:14:21 ili 6:26:26 i 80 – 100 kg/ha KANa (50 – 60 kg/ha UREE).
Dodatni savjeti
Pri đubrenju u zatvorenom prostoru treba paziti na doze đubriva, jer previsoka koncentracija NPK jedinjenja može biti štetna, što je odavno poznato za N i K đubriva. Osim ovih, u staklarama, gde se dugi niz godina đubri visokim dozama P, može doći do pojave visoke koncetracije P (150 – 300 mg u 100 g zemljšta) odnosno toksičnog nivoa P za biljku.
U vezi sa ovim, na većim površinama, posebno na polju i u staklenicima/plastenicima, gdje se ulažu velika materijalna sredstva, treba povremeno vršiti agrohemijsku analizu zemljišta.
