Uskoro se očekuje početak sadnje krompira namijenjenog za jesenju proizvodnju usljed čega je potrebno sprovesti preventivne mjere kako bi proizvodnja bila uspješna.
Krompirov moljac (Phthorimaea operculella) je u posljednjih desetak godina najznačajnija štetočina krompira.
U našim proizvodnim uslovima najveće štete nastaju na krtolama u koje se ubušuju larve. Napadnute krtole gube tržišnu vrijednost i veoma brzo podliježu napadu raznih prouzrokovača truleži i propadaju.
Pročitajte: Babičavost krompira – Pojava na krtolama koja smanjuje prinos
Visoka moć reprodukcije, specifičnost proizvodnje krompira, odnosno krtola ispod površine zemlje, način napada i visoka štetnost larvi, pojačava značaj ove štetočine i otežava mjere kontrole.
Hemijske mjere zaštite tokom vegetacije u suzbijanju krompirovog moljca predstavljaju samo korektivne mjere, a za uspješnu zaštitu usjeva krompira od ove štetočine veoma je važna primjena svih raspoloživih preventivnih mjera kontrole.
U ovom trenutku, prije sadnje krompira namijenjenog za jesenju proizvodnju koji je i najugroženiji od ove štetne vrste, preporučuju se sljedeće mjere kontrole:
- Sadnja sorti krompira kraćeg vegetacionog perioda (rane i srednje rane sorte) jer su najugroženije sorte sa dugom vegetacijom. Najjači napad ove štetočine odnosno najveće brojnosti na feromonskim klopkama u usjevima krompira se bilježe od druge polovine avgusta i tokom septembra.
- Korišćenje zdravih i neoštećenih krtola. Prilikom pripreme krtola pred sjetvu trebalo bi izbaciti sve krtole sa simptomima napada od krompirovog moljca i drugih štetnih organizama i uništiti ih.
- Duboka sadnja krompira (optimalna dubina sadnje 15 cm) i formiranje bankova kako bi krtole bile zaštićene u zemlji i kako bi se onemogućio prolazak ženkido krtola.
