Komercijalna sredstva za zaštitu biljaka nerado se koriste na malim okućnicama i kod hobi proizvođača povrća, jer su puna hemije, osim štetnih potamane i korisne organizme, a tu je i karenca zbog koje se biljke ne smiju brati po dvije-tri i više sedmica.
Sve je više povrtara koji stoga, odabiru domaća zaštitna sredstva. Ona su slabijeg djelovanja pa ih treba češće primjenjivati i pregledati u kakvom je stanju bašta, kako bi se po potrebi djelovalo odmah, no zauzvrat ćete u plodovima moći uživati stalno, nećete potamaniti po bašti sve što se kreće, a nije zanemariva ni cijena. Domaća sredstva su znatno jeftinija i za razliku od hemijskih, s njima je užitak raditi. Domaća sredstva mogu se dobiti i od mekanih sapuna i biljnih ulja, koji su sastavni dio i komercijalnih sredstava za zaštitu protiv štetnih insekata.
Čak i kada su ekološka, ova sredstva mogu naštetiti biljkama ako se koriste prečesto i u prevelikoj dozi. Ipak, mnogi će ih radije koristiti nego kupovna sredstva, naročito zato što ih i sami mogu napraviti.
Evo nekih od tih sredstava:
Prašak za pecivo
Odnosno natrijumov bikarbonat, dobro je sredstvo protiv mrava koji ga pojedu i uginu ako ga pospete na put kojim prolaze. Mravi su velike štetočine u bašti, jer štite kolonije lisnih vaši koje na biljkama mogu načiniti veliku štetu ako nemaju prirodne neprijatelje poput bubamara i sličnih. Prašak za pecivo koristi se i protiv prave pepelnice u koncentraciji od 0,5 posto i prska se na listove paradajza, krastavaca i drugih napadnutih biljaka i to jednom sedmično. Prije uporabe, biljke treba temeljno oprati.
Pročitajte: ZIMSKA BAŠTA – Uredite baštu po boji i dizajnu i posejte ukusno povrće
Pepeo od drveta
Može se upotrijebiti protiv puževa i vaši. Biljke još mokre od rose pospu se pepelom na mjestima gdje su primijećene uši, a oko posebno napadnutih biljaka može se posuti pepeo, no treba ga dopunjavati nakon svake kiše. Pepeo međutim stvara višu pH vrijednost u tlu, što nekim biljkama pogoduje, a drugima ne.
Vodeno staklo
Ovaj silikat kalijuma ili natrijuma može se dobiti u apoteci. Silicijum stabilizuje biljne stanične stijenke i tako otežava prodiranje štetnih organizama u biljku. Svježe povrće se ne smije tretirati ovim sredstvom, a voćke se prskaju zimi i to otopinom do 3%. Biljke se mogu tretirati jedino pri oblačnom vremenu, nikako po sunčanom. Pri prskanju treba obratiti pažnju na to da na staklu, primjer na naočarima, mogu nastati oštećenja koja se teško uklanjaju. Vodeno staklo nadražuje oči.
Biljna ulja
Repičino ulje dobro je sredstvo protiv grinja i insekta sisača. U 1 l vode treba usuti 20 do 30 ml repičinog ulja i raspršivačem tanko nanijeti otopinu na napadnute biljke, pri čemu posebnu pozornost treba dati poleđini listova. Nametnici uginu kada se njihovi otvori za disanje slijepe, pa je dovoljan samo tanki sloj ulja. Repičino ulje može se nanijeti i štapićem vate nerazrijeđeno na štitaste vaši koje su napale citruse ili neke druge biljke.
Pročitajte: Cinija je cvijet koji treba da ima svaka bašta – Tjera štetočine, privlači oprašivače
Nemasno mlijeko ili sirutka
Odlično je sredstvo protiv gljivičnih bolesti ako ga razrijedite u razmjeru 1:1 s vodom. Osjetljive sorte paradajza trebalo bi prskati jednom sedmično, a ova mješavina djeluje i protiv virusa.
Otopina mekog ili kalijumovog sapuna
Insekti sisači i vaši nestaju kod primjene dvopostotne otopine ovog sapuna. Važno je upotrijebiti čisti sapun bez kozmetičkih dodataka Treba otopiti 20 g mekog sapuna u malo vruće vode i dopuniti hladnom vodom do 1 l. Ovom otopinom treba napuniti raspršivač i poprskati biljku i s donje strane. Loša strana ovog sredstva je što će se njime slijepiti otvori za disanje i dobrih organizama, pa se i oni posuše na suncu. Treba koristiti što manje ovog sredstva. Ako se koristi kalijumov sapun, za jače djelovanje se otopini može dodati i 30 ml špirita, što je još djelotvornije protiv štitastih i vunastih vaši.
