Palme su svima asocijacija na ljeto. Ako taj dašak želite kroz cijelu godinu, neke palme sjajno će funkcionisati i kao sobne biljke. Među njima se u prvi plan probila palma sreće. Osim što prekrasno izgleda i ozeleniće svaki kutak koji će svojom pojavom i razigrati, dobra stvar je i što je jednostavna za održavanje.
Sobne palme od davnina krase domove, a najveću popularnost doživjele su u 20. vijeku te sve do kraja Drugog svjetskog rata. I danas su čest ukras zatvorenih prostora budući da se lako prilagođavaju sobnoj temperaturi i većina može uspjeti i na tamnijim mjestima.
Sobne palme potiču iz tropskih i suptropskih krajeva, a ima ih nešto više od 1.000 vrsta. Neke od njih su dosta otporne i neće im smetati suvi topli vazduh u zimskim mjesecima, a možete ih smjestiti i na mjesto na kojem nema direktnog svjetla i na kojima ne možete uzgojiti neke druge biljke kojima je potrebno sunce za rast.
Pročitajte: Tropski osećaj i tokom zime – Kako se gaji BAMBUS PALMA?
Rastu jako sporo, a mogu cvasti jedino ako ih iznosite u prirodu, ali i tada isključivo kada postignu veliku starost.
Palma sreće ili Chamaedorea elegans potiče iz tropskih šuma Latinske Amerike. Obično raste u Gvatemali i južnom Meksiku, a na našim područjima uspijeva kao sobna biljka. Stabljika joj je uspravna i raste do tri metra. Cvjetovi su joj pomalo neugledni, a plod je u obliku narandžaste koštunice velike oko jedan centimetar.
Za rast joj paše indirektna svjetlost, a uspjeće i u mračnijim prostorijama, jer se dobro prilagođava na nedostatak svjetla. Odgovara joj veliki postotak vlage te suvi vazduh. Voli propusnu i humusnu zemlju, u kojoj se nalazi maleni postotak oštrog pijeska. Ljeti joj je potrebno obilno zalijevanje i prihrana jednom sedmično.
Idealna temperatura za rast palme sreće je od 13 do 18 stepeni.
Razmnožavanje se vrši na nešto višim temperaturama od 25 do 27 stepeni, a presađuje se isključivo po potrebi i to u proljećnim mjesecima kako se korijen ne bi previše opterećivao.
Đubrenje
Poput nepravilnog i pretjeranog zalijevanja, i previše đubrenja može naštetiti palmi te izazvati pojavu smeđih vrhova kod listova i odumiranje biljke. Pripazite da se đubrivo nikada ne nakupi na jednom mjestu i osuši jer to može dovesti do opekotina na listovima.
Najbolje će im odgovarati razrijeđeno tekuće đubrivo u fazi aktivnog rasta. Aktivno razdoblje palme je od završetka zime do jeseni. Ako niste sigurni koliko je vašoj palmi potrebno đubriva, uvijek je prihranite manje.
Pročitajte: Madagaskarska palma – Kako se gaji ovaj neobični sukulent?
Uzgoj sobne palme
Redovno uklanjajte odumrle listove, a početkom proljeća ili svake druge godine potrebno je ukloniti oštećene i suve stabljike.
Preporučuje se da ih u ljetnim mjesecima iznesete u vrt ili ih smjestite na balkon. Bitno je da mjesto bude zaštićeno od vjetra i da ne bude na direktnom suncu kako se listovi ne bi osušili i otpali. U jesenjim mjesecima palmu treba unijeti u zatvoren prostor. I dok neke mogu zimu preživjeti u podrumu u kojem ima dovoljno svjetla, neke vrste ipak treba držati u sobi u kojoj se ne grije. Postoje i vrste kojima neće smetati topli i suvi vazduh u prostoriji u kojoj se grije.
Takođe, ne zaboravite na listove koje je potrebno brisati vlažnom krpicom kako biste ih držali čistima od štetočina i prašine. Ipak, pripazite da ne pretjerate sa zalijevanjem jer bi moglo doći do truljenja korijena. Ako tokom zime palmu držite u suviše toplom prostoru, postoji mogućnost da je napadnu lisne, odnosno štitaste uši. Redovno provjeravajte listove, a ako se pojave uši, u potražite sredstvo kojim ćete ih otkloniti. Potrebno je reagovati što prije, jer prevelika količina uši za palmu može biti kobna. U tom slučaju ona se može osušiti, a napadnuti listovi moraju se odrezati.
Pročitajte: ZMIJSKA PALMA – U Banatu redovno cvjeta nesvakidašnji egzotični cvijet
Mlade sobne palme presađuju se u proljećnim mjesecima u za njih pogodnu zemlju. Odgovaraće im mješavina pijeska i stare gline. Sadite ih u posude u kojoj voda slobodno može oticati na njihovom dnu. Prilikom sadnje sobne palme zemlju dobro nabijte oko korijenja. Nakon sadnje, sobnu palmu oprezno zalijte. Palme se polako zakorjenjuju pa ih je u početku potrebno tek malo pognojiti, dok ne puste čvrsti korijen.
Starije palme dovoljno je presađivati svakih pet godina, a one još starije svakih 10 godina. U njihovom slučaju, jedino je potrebno zemlju na površini posudu prorahliti i nadopuniti novom zemljom ako je to potrebno. Kod starijih palmi kod presađivanja nije potrebno dohranjivanje. Palme se dohranjuju u ljetnim mjesecima i to svake dvije sedmice otopinom đubriva.
