Još od davnina, ljudi su koristili stajnjak kako bi njime đubrili njive i bašte za potrebe uzgoja biljaka. Međutim, nije svaki podesan za đubrenje zemlje, a ujedno treba znati i kako ga primjeniti.
Ako je zemljište, primjera radi, biološki aktivno i u njemu ima korisnih mikroorganizama, ovo đubrivo može imati efekta kao brzorastvorljivo đubrivo, ako se pravilno aplicira na zemljište. Sa druge strane, ako se u zemljištu nalaze herbicidi i otrovi koji redukuju populaciju mikroorganizama, prosto dodavanje stajnjaka bez prethodnog kompostiranja, neće dati željene rezultate, a može imati i negativne posljedice po zemljište.
On je, u izvjesnim slučajevima može biti kontaminiran štetnim bakterijama ili ostacima pesticida i herbicida kao hemikalijama kojima su same životinje tretirane odnosno hrana koju su one konzumirale.
Opšta preporuka, prije bilo kakvog đubrenja bila bi da se izvrši analiza zemljišta. Iako neki drugi indikatori, poput prisustva kišnih glista mogu biti pokazatelj zdravlja zemljišta i ukazati na aktivnost korisnih mikroorganizama, ipak, bez analize, važni parametri poput tačnih vrijednosti makroelemenata u zemljištu, ostali bi nepoznati.
Živinski stajnjak, budući da sadrži visok nivo azota u sebi, mogao bi da naškodi biljkama, ukoliko je zemljište već snabdjeveno azotom u dovoljnoj mjeri.
Zbog prevelike koncentacije azota, dobro bi bilo izbjegavati upotrebu svježeg stajnjaka za đubrenje biljaka, a dodatni razlog je taj što se tako rizikuje unos štetnih bakterija u zemljište, kojima svjež stajnjak obiluje. Stoga je potrebno sačekati i svjež stajnjak odložiti po strani na nekoliko nedjelja i prepustiti ga djelovanju mikroorganizama koji će ga pretvoriti u kompost.
Kako ishrana i digestivni sistem različitih životinja međusobno varira, tako postoje razlike i u sastavu njihovog izmeta i u upotrebljivosti istog. Stoga se, kao logično nameće pitanje, koje su prednosti svakog od njih i da li postoji nešto poput najboljeg stajnjaka.
Živinski stajnjak
Kod ptica uopšte, pa i kod živine, urin je pomiješan sa izmetom. Iz tog razoga, njihov stajnjak sadrži visoke procente azota što ga čini neupotrebljivim za direktno apliciranje u zemlju u kojoj rastu biljke. Zbog dobrog balansa makroelemanata, ovo đubrivo je kvalitetno ali samo ako se prethodno kompostira.
Pročitajte: Napravite KOKOŠIJI STAJNJAK za prihranu biljaka
Konjski stajnjak
Ovo nije dobar izbor za đubrenje prije sadnje. Naime, konjski izmet u sebi može sadržati sjemena mnogih korova koje konji ne svare u potpunosti tokom ishrane te možete doći u situaciju da podignete zasad korova umjesto željenih kultura. Sa druge strane, ovaj stajnjak je dobar izvor azota i kalijuma što ga čini odličnim za kompostiranje. Takođe, u prednsoti spada i to što, ukoliko potiče iz štala, dolazi pomiješan sa drugim organskim materijama poput sijena, slame, žitarica koje daju dobru osnovu za kompostiranje.
Ovčiji stajnjak
U vrijeme kada je čitava poljoprivreda bila organska, uzgajivači biljaka favorizovali su ovčiji stajnjak u odnosu na sve druge. Zbog odličnog balansa azota, fosfora i kalijuma u sebi, ovaj stajnjak je podjednako dobar izbor i za momentalno apliciranje i za kompostiranje.
Kravlji stajnjak
Ovo je u predstavi većine ljudi, sinonim za stajnjak uopšte. Istovremeno, najčešće se sreće i u prodaji kao dominantni sastojak različitih baštenskih zemljanih smješa i supstrata, ali po pravilu prethodno kompostiran. Razlog za to je ujednačen odnos makroelemenata koje kravlji stajnjak sadrži u sebi. Ujedno, kravlji stajnjak je još jedan dokaz da sa stajnjakom u svježem stanju treba biti posebno oprezan, budući da sadrži bakteriju ešerihija koli koja može biti i smrtonosno za čovjeka.
Zečiji stajnjak
Iako su rijetki oni koji gaje zečeve ili na drugi način mogu da se snabdeju stajnjakom ovih životinja, mnogi, upravo njega označavaju kao najbolji životinjski stajnjak za đubrenje biljaka. Žečiji izmet je duplo bogatiji nutrijentima od živinskog i čak četiri puta od konjskog i kravljeg. Istovremeno, nema tako neprijatan miris kao izmet drugih životinja i jedan je od rijetkih koji se mogu koristiti odmah, u svježem stanju, bez opasnosti da će se tako naškoditi biljci.