Dinja je jednogodišnja biljka porijeklom iz Azije, a pripada porodici Cucurbitaceae ili bundeve.
Plod dinje za konzumaciju mora biti potpuno zreo; vrlo je sočan, slatkog okusa, svojstvene arome i djeluje osvježavajuće.
Dinja je danas dostupna cijele godine. Najzastupljenije su podvrste cantalooupe, dinja zelenkaste kore s hrapavom površinom poput mreže, i charatais, dinja žute kore hrapave površine s okomitim prugama.
Pri kupovini dinje pripazite na peteljku oko koje se mogu stvarati kapljice vlage, što je znak da je dinja ubrana prerano.
Kod zrele dinje peteljka lako otpada, na čijem mjestu ostaje udubljenje dok druga strana dinje mora biti mirisna i gipka na dodir.
Izbjegavajte dinje koje imaju mekane dijelove, tamna oštećenja ili napukline.
Dinju čuvajte 2-3 dana na sobnoj temperaturi kako bi potpuno sazrela, a zatim ju možete čuvati u hladnjaku još pet dana.
Narezanu dinju čuvajte u njemu do tri dana u zatvorenoj posudi jer njezin miris može prijeći na drugu hranu koju čuvate u hladnjaku.
Ako tražite zdravu i ukusnu hranu koja izaziva zadovoljstvo, nutricionisti velikodušno preporučuju dinje. Dinje su izrazito hranjive i niskokalorične pa ako ste na dijeti, dinja je odlično rješenje. Možete je jesti koliko želite, bez razmišljanja o broju kalorija.
Tajna dinje je u velikoj količini vode. Ona vam neće samo ugasiti žeđ, već vas može i zaštititi od sunčevih opeklina.
Sok od dinje će vam pomoći da se zaštitite od štetnog zračenja sunca. Dinje su bogate antioksidantima koji organizmu pomažu u zaštiti od štetnih radikala koji oštećuju stanice kože.
SJEMENKE
No, najzdraviji dio dinje najčešće završi u kanti za smeće, budući da ga odstranjujemo i bacamo – sjemenke dinje.
Osim ploda, koji je dobar i za uklanjanje viška vode iz organizma, mogu se jesti i suve koštice dinje, koje se posebno preporučuju ljudima koji boluju od bolesti bubrega osobito sa bubrežnim kamencima.
Mali je broj sjemenki koje ne bi trebalo jesti, dok većina ima ljekovita svojstva. Tako su koštice kivija dobre za kožu, lubenice za crijevne parazite, dinje za sužavanje pora…
Oljuštene i smljevene koštice dinje, krastavca i budneve hrane kožu i ulaze u sastav mnogih kozmetičkih maski, posebno onih protiv proširenih pora.
Sjemenke dinje bogate su proteinima, omega-3 masnim kiselinama, vitaminima i vlaknima. Prema ayurvedi (tradiconalnoj indijskoj medicini) sjemenke dinje imaju rashlađujući efekt i idealne su za jesti tijekom ljeta.
U Indiji, mljevene sjemenke dinje dodaju se u lassi (napitak od jogurta) i thandai (hladno mlijeko sa začinima), a cijele sjemenke u slatkiše i halve.
Mogu se dodati u kruh i peciva (poput sjemenki bundeve ili sunockreta) ili u torte i kolače (poput oraha ili lješnjaka).
Mogu se jesti i same, kao zdrava grickalica.
Plod, sjemenke i ulje od sjemenki, dobro su ljekovito staro sredstvo za liječenje raznih tegoba kao što su kašalj, temperatura, paraziti, želučane, probavne, bubrežne i urinarne smetnje.
Čaj od cvijeta dinje dobar je za iskašljavanje i povraćanje.
OSNOVNI RECEPTI
Priprema istih je vrlo jednostavna. Nakon što ste pojeli lubenicu ili dinju, odnosno prilikom čišćenja, nešto koštica odvojite i operite u kuhinjskom cijedilu.
Zatim rasprostrite na kuhinjski papir i ostavite dva, tri dana da se posuše, slobodno i na sunčanom mjestu. Nakon toga, sjemenke spremite i povremeno se nagradite ukusnim i zdravim zalogajem. Nemojte pretjerivati s količinom, obzirom da su obje vrste sjemenki relativno masne.
No kao povremena poslastica – sjemenke dinje i lubenice su izvrsne, zdrave i ukusne, a pritom i skoro pa besplatne.
Ukoliko želite od koštica dinje spremati ukusan i ljekovit čaj, bilo bi dobro da ih posušite zajedno sa vlaknastim dijelovima koji okružuju koštice jer je taj dio vrlo ukusan i daje aromatičnu (mirisnu) notu vašem omiljenom čaju. Kad se koštice i vlakna osuše, sve zajedno sameljite u blenderu, potom ih pospremite u staklenu teglicu i uživajte u svom mirisnom čaju.
Izvor; koval.hr
PROČITAJTE:
Dinja kao lijek: Čuva srce, reguliše pritisak i smanjuje rizik od astme!
Jubari-najskuplja dinja na svijetu!