Navodnjavanje krompira

Navodnjavanje

Navodnjavanje krompira je važna agrotehnička mjera u proizvodnji i dosta je raširena u mediteranskim zemljama.

U našoj zemlji (sve zemlje Balkanskog poluostrva), mada imamo sličnu klimu većine zemalja mediterana, ova agromjera (navodnjavanje krompira) nije znatnije proširena, i pored toga što u mnogim godinama trpimo velike posljedice izazvane sušom.

U našim krajevima sušni period nastaje u toku cvjetanja krompira, a to je upravo najpovoljniji momenat početka navodnjavanja. On se može obavljati svim uređajima za zalivanje.

Sam početak navodnjavanja određuje se na više načina

  1. Promatranjem biljaka krompira može se utvrditi da li se usjev normalno razvija ili trpi od nedostatka vlage.
  2. Promatranjem samog tla mogu se uočiti pukotine koje su siguran dokaz nedostatka vlage.
  3. Stiskanjem zemljišta u šaci, uzetog iz zone korijena, takođe se miže utvrditi nedostak vlage u zemljištu. Naime, ako se zemljište nakon stiskanja odmah raspadne, dokaz je da je suvo.
  4. Ako uzmemo 1 kg zemljišta iz zone korijena krompira pa ga sušimo na suncu ili u peći, a nakon ponovnog vaganja utvrdimo da je uzorak sušenjem igubio manje od 10% težine, znak je da tlo suvo.
  5. Postoje i posebni instrumenti kojima se brzo utvrđuje da li tlo treba navodnjavati i kojom količinom vode.

Uopšteno, na lakim i plitkim zemljištima navodnjavanje počinje nešto ranije. Kao važan element za određivanje  početka navodnjavanja i količine vode u jednom zalivanju jeste i posmatranje temperatura i relativne vlage vazduha.

Sa navodnjavanjem treba početi odmah posle dužeg suvog perioda. U protivnom, navodnjavanje ne daje dobre rezultate. Naprotiv, može biti štetno, jer izaziva proraštavanje krtola/gomolja krompira, pa čak ponovnu pojavu cime.

Najbolje je zalivanje obaviti noću i za vrijeme hladnijih dana sa ciljem umanjenja rizika od pojave gljivičnih oboljenja, naročito plamenjače krompira, ukoliko se navodnjavaju osjetljive sorte na ovu bolest.

Izvor: AgroSavjet

Pročitajte još:

Exit mobile version