Krompir uspijeva na svim zemljištima pod uslovom da nisu jako mokra, teška i nepropusna za vodu.
No, s obzirom na mehanizovanu obradu, posebno ako se primjenjuje vađenje kombajnom, krompir postavlja znatno veće uslove. Tako zemljište mora biti duboko, rahlo, sa visokim kapacitetom za vodu i zrak. Na laganim zemljištima nicanje biljke je brže, sklop zasada je mnogo bolji, vrijeme vegeteacije kraće, oblik krtole pravilniji i tipičan za sortu, jednom riječju, zemljište mora biti lagano rahlo, sa puno humusa, bez kamena i krupnih komada šljunka i nagibom manjim od 5%.
Što se tiče reakcije zemljišta, krompir zahtjeva slabo kiselu reakciju (pH u vodi od 5,5 do 6,5). Na ekstremno kiselim i alkalnim zemljištima daje slabe rezultate i lošijeg je kvaiteta.
U našim krajevima ovako nepovoljnog zemljišta ima dosta ali se reakcija zemljišta može putem kalcifikacije popraviti. Ostala svojstva, kao što su dubina zdravice i zastupljenost hraniva mogu se popraviti melioracionim đubrenjem.
Nedostatak organskih materija u zemljištu može se putem humifikacije takođe nadoknaditi. Primjena organskih đubriva i uvođenje u plodored djetelinsko-travnih smjesa važne su mjere za odežavanje plodnosti zemljišta. Otklanjanjem lako pokretnog kamena, izbacivanjem raznog šljunka, izborom pravilnog smjera oranja i drugim agromjerama takođe se popravlja plodnost zemljišta. Ukoliko se radi o suviše suvim ili suviše vlažnim zemljištima tada u obir dolaze i melioraciono navodnjavanje ili odvodnjavanje.
Izvor: AgroSavjet
