Mnogi poljoprivredni proizvođači ne mogu da zamisle svoju proizvodnju bez malčiranja to jest prekrivanja tla oko biljaka organskim ili neorganskim materijalima.
Ovo svakako nije bez razloga jer malčiranje ima brojne pozitivne strane: uspješno sprečava korove da rastu čime će se smanjiti utrošak vremena i rada koji se ulaže u njihovo suzbijanje, smanjuje se isparavanje vode naročito tokom ljetnjih žega čime tlo ostaje duže vlažno te ne morate non stop zalivati svoje biljke. Ovo stvara uštedu rada i manji utrošak vode.
Malčiranje ima još benefita: zemljište će biti sačuvano od erozije koju izazivaju padavine i vjetar, sprečavaju se velike temperaturne oscilacije jer se onemogučava pretjerano hlađenje ili pregrijavanje zemljišta, malč ljeti hladi, zimi grije. Neće se javiti omražena pokorica na tlu, pospješuje se vodno – vazdušni režim, a ukoliko se kao malč koriste organske materije one se vremenom razgrađuju i obogaćuju zemljište potrebnim mineralima.
Kao organski materijal za malčiranje uglavnom se koriste: suvo lišče, usitnjena piljevina, iglice četinara, otkos trave, karton ili stari papir, kompost dok je neogranski malč: kamenje i šljunak (koji se često koriste u vrtovima radi dekoracije), crna folija omiljena u zasadima krastavaca, tikvica i jagoda, geotekstil.
Pročitajte: Malčiranje za početnike – Zašto, kada i kako?
Ipak, pored svih ovih pozitivnih karakteristika, važno je znati da malč nije uvijek najbolje rješenje. Postoji više razloga za to, a mi vam ih predstavljamo.
Korjenasto povrće ne voli malč
Iako se malčiranje najviše koristi u proizvodnji povrća jer dovodi do bržeg sazrijevanja plodova koji su pritom boljeg kvaliteta, ono se ne primjenjuje kod korjenastog povrća, osim u uzgoju krompira. Razlog je jednostavan: malčiranjem se sprečava dotok kiseonika za razvoj njihovog ploda ispod zemlje.
Sporije klijanje sjemena biljaka
Jedan benefit malčiranja istovremeno predstavlja i njegove mane. Kao što smo rekli na početku teksta, jedna od prednosti malčiranja je da tokom toplih dana hladi tlo, međutim ovo nije uvijek plus. Na taj način može biti usporeno klijanje sjemena i rast malih biljčica koje iziskuju malo veću temperaturu tla.
Predebeo malč izaziva truljenje korijena
Još jedan pozitivan aspekt malča je istovremeno i negativan. Riječ je o čuvanju vlažnosti tla. Naime, usljed veće vlažnosti tla sjeme neće moći da klija i pravilno niče, naročito kod tla koje ima visok postotak gline. Takođe, pazite na debljinu malča jer ako pogriješite, to jest stavite predebeo sloj, korijen biljaka će istruliti zbog prevelike količine vode koja se zadržava u zoni tog dijela biljke.
Pročitajte: Malčiranjem protiv korova
Malč može dovesti do pojave gljivica
Vlažan organski malč čini se ima više nedostataka nego prednosti. Kada je preblizu nadzemnog dijela biljke (njene stabljike) dovodi do truleža i pojave gljivičnh oboljenja. Još jedna situacija koja može prouzrokovati gljivice i trulež je kada malč „dodirne“ korijen. Ovo može dovesti do truljenja istog.
Malč privlači puževe i glodare
Malč privlači predatore i to vrlo lako, naročito vlažni malč koji može ugostititi glodare, kao i veliki broj puževa. Ovo se pogotovo može desiti ukoliko za malčiranje koristite slamu koja može predstavljati dom za glodare. Osim toga mravi i ostali termiti ljubitelji su malčiranog tla. Kada je riječ o puževima, naročito je rizična upotreba otkosa trave u tu svrhu jer ako trava nije ostavljena da se prosuši od 24 do 48 sati prije korišćenja i ako se stavlja u debelom sloju dovodi do privlačenja ovih predatora.
Neke vrste malča čine tlo kiselim
Korišćenje pokošene trave kao malča ima još jednu negativnu stranu. Ipak prije njenog iznošenja moramo spomenuti i neke dobre: otkos trave predstavlja vrlo hranljiv malč koji svojom razgradnjom obogaćuje tlo azotom na sasvim prirodan način, kao i drugim hranljivim materijama potrebnih biljkama. Naročito se primijenjuje u proizvodnji plavog patlidžana i paradajza jer smanjuje pucanje plodova.
A sada o još jednoj negativnoj karakteristici otkosa trave kao malča: ako se on redovno koristi umnogome menja pH vrijednost zemljišta koje postaje kiselo. Još jedna vrsta organskog malča to čini: borove iglice. Stoga iglice četinara u tu svrhu upotrebljavajte samo kod kultura koje vole kiselo tlo: borovnice, hortenzije…
Uz jednu vrstu malča potrebna je i upotreba azotnih đubriva
Ukoliko ste se opredijelili da svoje biljke malčirate piljevinom, važno je znati jednu stvar: ova organska materija ima slabu koncentraciju azota te prije malčiranja dodajte azotna đubriva. Ovaj malč ipak ima i svoje prednosti: dobro suzbija korove jer se ne razgrađuje tako lako i pospješuje aeraciju teških zemljišta koja je neophodna za uzgoj kultura.
Pročitajte: Uzdignute leje ili direktna sadnja u zemlju – Šta je bolje?
Pazite koje lišće koristite kao malć
Ako kao malč koristite suvo lišće vodite računa da se debljina njegovog sloja kreće od 5 do 8 centimetara. Na još jednu stvar morate obratiti pažnju a to je vrsta lišća. Lišće hrasta i oraha sadrži na primjer otrovne supstance. Kada je u pitanju orah riječ je o hidrojuglonu koj inače nije otrovan, a izlučuje se iz korijena u zemljište. Međutim u dodiru sa kiseonikom stvara se visokotoksični juglon, čija štetnost se ogleda u tome što onemogućava dotok potrebne energije biljkama, a to rezultira njihovim uvenućem.
Malč širi neprijatan miris
Neprijatni mirisi koji se javljaju kao rezultat rada anaerobnih bakterija su još jedan nedostatak malčiranja. Naročito su prisutni kada se kao malč koristi otkos trave koji kako vrijeme odmiče postaje sluzav i širi karakterističan, intenzivan neprijatan miris.
Crna folija ne hrani tlo
Neorganski malč: crna folija ili agrotekstil ima benefite kao što su zaštita uzgajanih biljaka od visokih, odnosno niskih temperatura, kao i od upornih korova. Međutim, treba imati na umu da on ne hrani tlo i da se ne razgrađuje kao organski malč koji je pogodan za ekološku proizvodnju.
