Malč se dijeli na organski i anorganski. U oba slučaja sprječava isušivanje zemlje, rast korova i eroziju tla.
Najbolja mjera uštede vremena koju povrćar može poduzeti je – malčiranje koje vrijedi kako za povrtne kulture tako i za cvjetnjake. Malčirani vrtovi su zdraviji, otporniji na sušu, eroziju tla, smanjuju rast korova, ali i prisutnost nekih štetnika.
Postoje dvije osnovne vrste malča: organski i anorganski. Organski malč uključuje nekadašnji živi materijal kao što je lišće, slama, otkos trave, kompost, komadiće drveta, usitnjenu koru, piljevinu, borove igle pa čak i papir. Anorganski malč se odnosi na šljunak, kamenje, foliju u boji i geotekstil.
Obje vrste malča sprječavaju rast korova i zadržavaju vlagu zemlje, no samo organski ujedno i poboljšava tlo dok se razgrađuje. Anorganski malč ne razgrađuje i ne obogaćuje tlo, ali pod određenim okolnostima dobar su izbor. Primjerice, folija u boji upija toplinu i zadržava je preko noći što odgovara rajčici i patlidžanu.
Dva pravila kod upotrebe organskog malča
Postoje dva pravila kod upotrebe organskog malča. Prvo, koristite ga na zemlji s koje je već uklonjen korov i drugo, postavite dovoljno debeli sloj kako bi spriječili rast novog korova. Sloj od 10 do 15 centimetara je idealan, ali će i 5 do 8 centimetara malča biti dovoljno, posebno u sjenovitim predjelima gdje korov ne buja toliko koliko na suncu.
U slučaju da znate kako je vrt pun sjemenki korova, upotrijebiti tehniku duplog malčiranja te oko povrća prvo postavite novine, a nakon toga organski malč.
Nedostaci malčiranja
Iako organski malč sprječava rast korova, a tlo održava hladnim i vlažnim ljeti, polako se raspada i oslobađa hranjive tvari u tlo te zimi sprječava zamrzavanje i naglo odmrzavanje tla, nije savršen. Kada koristite malč kao što su komadići drveta ili piljevine, imajte na umu da je onsiromašan dušikom pa prije nego što ga postavite oko biljaka, pognojite zemlju gnojivom bogatim dušikom.
Također, vlažni organski malč koji je prislonjen na stabljike povrća može uzrokovati trulež i gljivice, zato ga nemojte potpuno prisloniti na stabljiku. Vlažni malč može privući i glodavce koji će se u njemu gnijezditi pa ga redovito pregledavajte. U slučaju čestih padalina, u malču će se skrivati i puževi. Tada ga maknite i prosušite prije vraćanja.
Malč od lišća je dobar izbor, ali pripazite na lišće oraha i hrasta koje sadrži otrovne supstance ili list platane i sličnog drveća jer je debelo i teško se razgrađuje. Svakako ga usitnite i pomiješajte s kakvim drugim organskim malčem. Primjerice, preko njega prijeđite kosilicom i tako ga usitnite.
Karton i novine
Malčiranje kartonom i novinama je prilično efikasno. Ako želite spriječiti rast korova na većoj površini, postavite deblje slojeve kartona te ga otežajte ciglom i sl. Ako karton ili novinski papir stavljate između povrća, prvo ga usitnite, a kada ga postavite, dobro ga zalijte. Ako postavljate veće komade, izbockajte ga vilama ili nožem. U slučaju tanjeg papirnatog malča, on će se brzo razgraditi pa ćete morati dodavati slojeve malča.
Komadići drveta i piljevina
Komadići drveta i piljevina dekorativno izgledaju u cvijetnjacima. Umjesto da ga kupite u trgovini po visokoj cijeni, posjetite kakvu pilanu u svojoj blizini ili komunalno poduzeće koje će vam po niskoj cijeni ustupiti malč. Božićno drvce možete iskoristiti kao materijal za malčiranje. Podsjećamo, drveni malč se neće tako lako razgraditi pa ćete još godinama nailaziti na njega pri kopanju.
Otkos trave
Otkos trave može biti odličan malč koji će razgradnjom oslobađati dušik i hraniti zemlju. No, prije nego što ga postavite u vrt, među povrće, pustite ga da se prosuši jer će inače gnjiliti. Također, ako je pokošena trava već otišla u sjeme, imajte na umu da ćete ubrzo u vrtu imati – travnjak.
Kompost kao malč
Imate li puno komposta, možete ga koristiti kao malč, no imajte na umu da će se on brzo osušiti i na taj način izgubiti hranjiva svojstva. Kompost radije rezervirajte za svaku biljku ponaosob tako što ćete ga prosuti oko same biljke, a na njega staviti organski malč. Tako će kompost ostati vlažan i biološki aktivan što će osigurati maksimalnu korist za vaše biljke.
Slama i sijeno
Slama i sijeno se u našim krajevima najčešće koriste za malčiranje. No, pripazite na sjeme koje može sadržavati pa u slučaju da vam u vrtu krene rasti pšenica, odmah ju iščupajte i ostavite sa strane da se osuši. Slama i sijeno su primamljivi glodavcima i drugim štetnicima pa takav malč nemojte prisloniti baš na samu biljku.
Anorganski malč
Geotekstil i plastična folija mogu učiniti čuda u vašem vrtu. Crna folija će prenijeti toplinu na tlo, učinkovito stvarajući mikroklimu oko tri stupnja toplijom od vanjske temperature. Ovakav malč posebno je dobar za jagode, dinje, lubenice, krastavce i tikvice.
No, treba imati na umu da plastični malč nije ekološko rješenje i postoji problem njegovog odlaganja i razgradnje. Zato, ako ga koristite, na kraju vegetacijske zone ga pokupite sa zemlje, prosušite i pohranite na suhom mjestu tijekom zime. Na ovaj način biste ga mogli koristiti godinama.
Geotekstil je učinkovit poput crne folije, ali također postoji problem zbrinjavanja. Vremenom propadaju pa se na njih mora stavljati dodatni sloj malča. Osim toga, korov koji raste ispod njega hvata se za niti pa ga je nezgodno maknuti.
