Kasna ili postrna proizvodnja krastavca je dosta zastupljen vid proizvodnje kornišona. Sorte i hibridi namijenjeni ovom načinu gajenja moraju biti kratkog vegetacionog perioda (50-70 dana ).
Postrno gajenje krastavca moguće je samo u uslovima obezbijeđenog navodnjavanja. Bez zalivanja, najčešće, usjev ne može ni dobro da nikne. Najbolji predusjevi su oni koji rano stižu, ne kvare strukturu zemljišta i ne iscrpljuju ga. Takvi predusjevi su grašak, grahorice, salata, spanać, rani krompir, strna žita.
Pročitajte: Kako se vrši klasiranje krastavaca prema krupnoći ploda!
Zemljište treba poorati na dubinu oko 20 cm. Fosfor, kalijum i polovina od ukupne količine azota unose se u zemljište šred sjetvu ili istovremeno sa sjetvom. Druga polovina azota upotrebljava se za prihranjivanje. Sjetvu treba obaviti što je moguće ranije, najbolje do kraja prve dekade jula. Sije se gušće nego u proljetnom roku sjetve. Rastojanja su 70-100 cm između redova, a u redu 5-15 cm. Za sjetvu u kućice preporučuju se rastojanja 100×50 cm ili 80×50 cm sa 3-4 biljke u kućici. U slučaju najave ranih jesenjih mrazeva, na manjim površinama biljke se mogu pokriti plastučnom folijom ili treba iznad njih dimiti.
Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.
