Kako se riješiti korova u organskoj proizvodnji – Organska proizvodnja zahtijeva mnogo predradnji da bi na kraju sezone imali uspjeha u rodu. Najveći problem predstavlja stalna borba sa korovima jer je zabranjena primjena hemijskih sredstava zaštite. Znači, puno ljudske snage treba angažovati da bi se sačuvao plod. Savjetodavac zaštite bilja Siniša Nedeljković će Vam pomoći da se dobro organizujete i uspješno savladate korove.
Kako se riješiti korova u organskoj proizvodnji?
Korovi su često ozbiljna prijetnja u organskoj poljoprivrednoj priozvodnji, pa je strah od njihovog neuspješnog suzbijanja bez upotrebe sintetički proizvedenih herbicida, često jedna od prepreka za poljoprivredne proizvođače da se bave organskom proizvodnjom. Cilj organske proizvodnje nije da eliminiše sav korov sa parcela, nego da ga drži na nivou koji je prihvatljiv i ne utiče na prinos gajenih kultura tj. treba ga bazirati na održavanju zemljišta bez sjemena korova i njihovih vegetativnih organa, a ne za zaštitu usjeva od korova. Proizvođači koji se bave organskom proizvodnjom, usvajanjem novih mjera i tehnika mogu u velikoj mjeri smanjiti pojavu i razvoj korova i bez primjene herbicida.
Praćenje korovske flore na parcelama i poznavanje biologije korova i ekologije korovskih biljka u velikoj mjeri pomaže u njihovom suzbijanju.
Kod suzbijanja korova u organskoj proizvodnji naglasak se stavlja na preventivne, mehaničke, fizičke i biološke mjere borbe.
Preventivne mjere
Optimalnim vremenom, gustinom, dubinom sjetve kao i sjetvom čistog sjemena bez primjesa sjemena korova u značajnoj mjeri može se reducirati broj korova. Optimalni rokovi sjetve, dubine kao i gustina stvaraju nepovoljne uslove za nicanje, razviće i rast korova. Pored toga ove mjere utiču na ispoljavanje konkurentske sposobnosti usjeva, koji je sa svoje strane sposoban da mehanički uguši korove, koji usljed nedostatka dovoljne količine svjetlosti nemaju povoljne uslove za razvoj
Korovi u organskoj proizvodnji
Pravilnim i izbalansiranim đubrenjem usjeva, kao što je đubrenje u zoni rasta usjeva i njihov ubrzaniji rast u odnosu na korove, pravilno njegovanje stajnjaka, uništavanje korova van njive prije donošenja sjemena, regulisanje vodnog režima i Ph reakcije zemljišta, čistoća poljoprivrednih mašina i oruđa, ispravan postupak sa vršidbe i trijerisanja u značajnoj mjeri smanjuje broj korova na parcelama.
Plodored je agrotehnička mjera u kojoj se usjevi smjenjuju u prostoru i vremenu. Plodored zauzima značajno mjesto u suzbijanju i kontroli pojave korova u usjevima koji se gaje u organskoj proizvodnji. Smjenom usjeva u plodoredu mijenjaju se ekološki uslovi uslovi za rastenje i razviće korova. Mnogi korovi se dobro razvijaju usjevima rijetkog sklopa (kukuruz, suncokret šećerna repa, pojedino povrće), a u usjevima gustog sklopa se ne mogu razvijati (žitarice, heljda, leguminoze). To se posebno odnosi na one vrste korova koje imaju visoke zahtjeve za svjetlošću i koje u uslovima gušćeg sklopa ne mogu da se razvijaju. Najbolji primjer je divlji sirak, koji u usjevu kukuruza ima idealne uslove za razvoj, gusti usjevi mu ne odgovaraju.
Alelopatsko djelovanje plodoreda na zakorovljenost i suzbijanje korova zasniva se na alelopatskim odnosima gajenih biljaka i korova. Ovas inhibira rast gorušice i bulke; raž suzbija rast ambrozije, pepeljuge i kamilice; biljni ostaci kukuruza smanjuju porast divljeg ovsa, pirevine, muhara, ambrozije i obične pepeljuge.
Malčiranje (slama, pljeva, sijeno, kompost, stajnjak, papir, folija) ima značajnu ulogu u sprječavanju klijanja, nicanja, rasta i razvoja korova. Kod primjene mrtvog organskog malča važna je optimalna debljina malča koja će sprječavati rast korova. Nedostatak mu je što su kod većih proizvodnih površina potrebne velike količine biljne mase. Naročitu važnost, zbog lakše primjene ima sintetički malč crna (crna i prozirna polietilenska folija).
Mehaničke mjere
Zaoravanjem strništa nakon žetve odsijecaju se i zaoravaju nadzemni dijelovi jednogodišnnjih i višegodišnjih korova zaostalih poslije žetve. Osim toga, provocira se sjeme na klijanje i na aktiviranje pupoljaka na organima vegetativnog razmnožavanja.
Dubokim oranjem nakon zaoravanja strništa izbacuju se podzemni dijelovi na površinu koji tokom zime izmrzavaju, a zelenu masu i sjeme korova koji su bili na površini duboko zaore i stavi u nepovoljne uslove za klijanje i nicanje. Predsjetvenom obradom zemljišta uništavaju se već iznikli korovi koji su u ranoj fazi razvoja. To se izvodi sjetvospremačima, tanjiračama, drljačama, kultivatorima i frezama.
Njega usjeva – Međurednom obradom kultivatorima sa prstastim motičicama, češljevima, motičicama, plijevljenjem, čupanjem i okopavanjem direktno suzbijamo korove koji su se javili poslije sjetve i nicanja usjeva.
Fizičke mjere
Fizičkim mjerama borbe direktno se uništavaju korovi primjenom plamena, natapanjem vodom, primjenom električne struje, mikrotalasnim zračenjem, pregrijane vodene pare i solarizacijom.
Biološke mjere
Biološke mjere se oslanjaju na upotrebu korisnih životinjskih organizama i/ili uzročnika bolesti koji se hrane ili parazitiraju određene korovne vrste.
Autor: Savjetodavac zaštite bilja Siniša Nedeljković
